Ugljanin: Ko skloni tablu Aćif-efendiji snosiće odgovornost
On je u Kažiprstu TV B92 rekao da je riječ o odgovornosti za posljedice, ali nije objasnio o kakvim je posljedicama riječ.
Aćif- efendija je dospio u žižu javnosti početkom avgusta 2012. godine, kada je BNV postavilo spomen-obilježje sa njegovim likom u centar Novog Pazara. Ministarstvo pravde i državne uprave naložilo je gradskoj upravi u Novom Pazaru da ukloni sporno obilježje, ali to nije učinjeno.
Govoreći o nedavnoj rehabilitaciji Dragoljuba Mihailovića i pokrenutom postupku u slučaju Aćif-efendije, komandantu Novog Pazara u Drugom svjetskom ratu, koji je učestvovao u progonu nekoliko hiljada Srba i Bošnjaka, Ugljanin je rekao da se ne može praviti paralela između ove dvojice.
"Ne možemo praviti paralelu između Draže Mihailovića koji je planirao i sproveo zločin i nekog ko je spriječio četnike da upadnu i sprovedu zločin", kazao je Ugljanin, koji se nije bunio kada je 2012. godine postavljena tabla Aćif-efendiji.
Lider SDA rekao je da u toj stranci rade ono što je predviđeno Ustavom i zakonima, da se, kako je rekao, sačuva nacionalni identitet mladih i multinacionalnost Srbije, koja je kao "jedan buket iz kojeg kada bi jedan cvijet nestao buket ne bi valjao".
Komentarišući ukljanjanje dodatka -ić i -vić iz prezimena Bošnjaka, Ugljanin je rekao da je to "jedan od vidova zaštite od asimilacije Bošnjaka i lično pravo svakog pojedinca".
"Smatram da treba da omogućimo ljudima da rade ono na šta imaju pravo", rekao je Ugljanin.
O svojoj ranijoj izjavi da je "srpska država šovinistička tvorevina" kaže da se odnosila na to što se sve dobro pripisuje jednom narodu - srpskom: spska vlada, srpska skupština, Srbijavode, Srbijašume...
"Јa sam predlagao da se ne piše srpsko državljanstvo nego državljanstvo Republike Srbije", rekao je Ugljanin.
Aćif Hadžiahmetović, koji je bio upravnik Novog Pazara za vrijeme Drugog svjetskog rata, među Bošnjacima u Sandžaku poznat je kao organizator odbrane grada od četnika, a poslijeratne vlasti su ga osudile za saradnju s okupatorima.
Hadžiahmetović je dobio visoko njemačko odlikovanje, a vlasti poslijeratne Јugoslavije proglasile su ga ratnim zločincem i javno streljale 21. januara 1945. godine.