Tirana: Saradnja države regiona vodi brže u EU
Domaćin skupa, u organizaciji Bečkog ekonomskog foruma (VEF), albanski premijer Edi Rama istakao je da je nastupila nova era za Balkan, koja predviđa da zemlje regiona zajedno rade na prevazilaženju izazova.
Globalna kriza je, kaže, pokazala da niko nije pošteđen i da su čak i najveće ekonomije bile pogođene posljedicama, te stoga treba podsticati svijest "zajedništva i saradnje".
"Ne možemo ići sami, već samo zajedno, pošto su nam privrede umrežene. Naš zajednički cilj je da postanemo članice EU i uvjeren sam da je to dobro za Albaniju, region i cijelu Evropu. Svjesni smo da to nije lako, ali da bi savladali izazove moramo sarađivati", istakao je Rama.
Ocijenio je da je Berlinski proces, pokrenut prošle godine, generisao konkretne rezultate za građane u procesu evropskih integracija. U sprovođenju reformi, približavanju EU, kao i sprvođenju zajedničkih infrastrukturnih projekata, region, prema njegovim riječima očekuje pomoć Unije.
"Predložili smo Evropskoj komisiji da pomogne u realizaciji infrastrukturnih projekata jer oni prevazilaze naše ekonomske potencijale. Samit , 27. avgusta , u Beču biće prilika da se definišu zajedničke prednosti ovog procesa, a i prilika za definisanje šta se može i treba bolje uraditi. Ovo je prvi put u istoriji ovih zemalja da prolazimo kroz period zajedničkog razumijevanja", naglasio je Rama.
Albanski premijer je kazao da su zemlje regiona opredijeljenje za saradnju u izgradnji transportnih mreža za povezivanje glavnih gradova i luka.
Založivši se za bolju projektnu i infrastrukturnu povezanost, Rama je napomenuo da je Balkan previše mali da bi se zemlje nadmetale međusobno u privlačenju stranih investicija.
EU, istakao je, mora razumjeti da, ukoliko unutar Unije postoji zamor od proširenja, u regionu Zapadnog Balkana postoji opasnost od nestrpljenja. "Ne smijemo dozvoliti da nestrpljenje bude naš neprijatelj na putu ka zajedničkom cilju, koji je bliži nego ikada", kaže albanski premijer.
Kosovski premijer Isa Mustafa, koji je govorio nakon premijera Srbije Aleksandra Vučića, takođe, se založio za saradnju u regionu, ocjenjujući da je ona potrebna za mir i stabilnost. Zajednički cilj je da "zemlje regiona postanu članice porodice evropskih naroda".
Prema njegovim riječima, "okupljanjem u EU Zapadni Balkan bi bio još otvoreniji za strane investicije".
Premijer Crne Gore Milo Đukanović je podvukao je da nema sumnje da će region Zapadnog Balkana nastaviti putem pune integracije u evropske i evroatlantske strukture. "To je važno za sve naše zemlje, ali i Evropu i njen budući prestiž i stabilnost evroatlantskog regiona. Time odgovaram na dileme koje se još i te kako prepoznaju u političkom dijalogu na evropskom tlu, vezane za zamor od proširenja. Ta dilema ne smije biti aktuelna tema. Da bi Evropa bila globalno konkurentna mora postići prije svega punu stabilnost, punu fokusiranost na razvoj i iskoristiti sve potencijale", rekao je premijer Crne Gore.
Nema pune stabilnsti niti optimalnog korišćenja potencijala bez punog ujedinjenja evropskog kontinenta, gdje je prvi sljedeći korak puna integracija Zapadnog Balkana, poručio je Đukanović. Kao ključno pitanje regiona on vidi stabilnost, a s tim u vezi je kazao da je nedavni incident u Makedoniji pokazao da se tom pitanju treba posvetiti veća pažnja.
"Trebalo je dugo vremena da se napravi prvi korak između Beograda i Prištine, a zahvaljujući hrabrosti i vizionarstvu premijera Ivice Dačića i Aleksandra Vučića, i Hašima Tačija i Ise Mustafe , taj proces je otpočeo i ide u dobrom smjeru. Јako je važno obezbijediti dalju dinamiku tog procesa", dodao je on.
Govoreći o BiH, Đukanović je kazao da se još ne može biti zadovoljno funkcionalnošću te zemlje, te da je jako važno da se poslije izbora uspostavi bolja klima. "Bez rješavanja tih pitanja, a ona traže uključivanja najznačajnijih faktora međunarodne zajednice, produžićemo ranjivost zapadnog Balkana"; naglasio je. Nestabilnost regiona je, kaže, generisana viševjekovnim ekonomskim i demokratskim zaostajanjem za evropskim razvojem.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić istakao je da su zenmlje regiona spremne na saradnju na svim poljima, a posebno u ekonomskoj oblasti u cilju stvaranja zajedničkog tržišta. BiH je, istakao je, promijenila prioritete, što znači da nekonstruktivni prioriteti nisu više na stolu Predsjedništva, Savjeta ministara, niti bilo kojih vlasti u BiH.
Aktuelni prioriteti BiH su dinamizirani i ubrzani razvoj, ubrzanje zadataka na putu evropske i evroatlantske integracije.
S tim u vezi je kazao da očekuje da će BiH krajem godine moći da podnese aplikaciju za članstvo, a cilj je da do kraja mandata ovog Savjeta ministara, BiH dobije status kandidata.
Drugi prioritet, kako je dodao, jesu ekonomske reforme, a treći vladavina prava i dobrosusjedski odnosi.
"Povezanost će nam omogućiti da prema investitorima nastupamo zajedno i jedinstveno", poručio je Zvizdić.
Makedonski premijer Nikola Gruevski, rekao je da su sve zemlje regiona orijentisane ka članstvu u EU, dodajući da evropska integracija predstavlja mehanizam koji ubrzava reforme. S tim u vezi je poručio da odlaganje nije rješenje, već stvara nestabilnost, navodeći primjer Makedonije, gdje je odlaganje nanijelo štetu toj zemlji i regionu.
"Da nije bilo odlaganja mislim da bi Makedonija ne samo bila članica NATO-a, već bi i završila pregovore o članstvu EU, a i mnoge stvari bi se dešavale na drugačiji način", istakao je Gruevski.
Pozvao je evropske zvaničnike da paze na poruke koje šalju, jer svaka negativna može da izazove negativne posljedice kod građana. "EU mora više da se posveti ovom regionu, ali može više da uradi da se veća energija posveti da se pomogne regionu da riješi neka pitanja i napreduje kako bi se pridružila Uniji", poručio je Gruevski rekavši da bi region i Unija imali koristi od toga.
Za Makedoniju je važno da pregovori što prije počnu, a predložio je da se primijeni primjer Slovenije i Hrvatske u sporu Skoplja sa Atinom.