U Francuskoj moguće prisluškivanje i bez naloga suda

Zakon je donesen istog dana kada su dokumenti koje je objavio Vikiliks izazvali pometnju zbog američkog špijuniranja francuskih lidera.

Zakonom se specijalnim službama daju široka ovlaštenja za praćenje građana, tako da će, između ostalog, novim propisima službe dobijati na zahtjev personalne podatke građana od internet provajdera i operatera mobilne telefonije, a bez odobrenja suda prisluškivaće razgovore i pratiti komunikaciju osoba sumnjivih za povezanost s terorizmom, prenosi AFP.

Obavještajne službe imaće pravo na postavljanje kamera i prislušnih uređaja u privatne kuće i stanove, kao i priključenje na kompjutere "u realnom vremenu".

Takođe, vlasti će moći da drže snimke mjesec dana, a podatke o kontaktima pet godina.

Zakon uređuje ciljeve i zadatke specijalnih službi, utvrđuje pravila i procedure korišćenja različitih tehničkih sredstava za prikupljanje podataka i popunjava niz praznina u postojećim zakonima, donesenim prije širenja interneta i komunikacije mobilnim telefonima, budući da je prethodni zakon usvojen 1991. godine i značajno je zastario.

Iako je većina svih poslaničkih grupa i ljevice i desnice glasala "za", protivnika zakona bilo je u svim partijama, naveo je AFP, dodajući da je zakon kritikovala i organizacija za zaštitu ljudskih prava "Amnesti internešnel", ističući da se njime Francuska približava "državi-nadzorniku".

Kako bi ublažio debatu povodom zakona, predsjednik Fransoa Oland najavio je da će poslije usvajanja tražiti ekspertizu Ustavnog vijeća, u kojem slučaju bi stupio na snagu poslije ekspertize i nakon što ga predsjednik odobri.

Poslanici su o zakonu glasali manje od 24 sata nakon objelodanjivanja Vikiliksove informacije da su specijalne službe SAD duže vremena, između 2006. i 2012, prisluškivali telefonske razgovore tri posljednja predsjednika Francuske - Žaka Širaka, Nikole Sarkozija i Fransoa Olanda, što je izazvalo diplomatske prepirke između dvije zemlje.

Zakon je dobio podršku poslije terorističkog napada džihadista u januaru na redakciju satiričnog časopisa "Šarli ebdo", kada je za tri dana poginulo 17 osoba.

AFP navodi da je Francuska i dalje u stanju povećane pripravnosti i da se trudi da prati stotine mladih muslimana koji odlaze da se bore na strani džihadista u Siriji i Iraku, kao i da kontrolišu potencijalne napade u zemlji.