Zašto Matisove i Van Gogove slike tamne i gube sjaj?
Naučnici iz Francuske, Belgije i SAD-a otkrili su da je kadmijum, žuti pigment, koji je često korišćen od strane impresionista, post-impresionista i predstavnika ranog modernog slikarstva, uveliko počeo da gubi boju sa tendencijom da se taj proces nastavi.
Na djelima kao što su "Radost življenja" Matisa i "Cvijeće u plavoj vazi" Van Goga, usljed dekolorizacije kadmijum žute došlo je do promjene opšteg izgleda i ravnoteže boja na slikama tako da one danas djeluju znatno drugačije, ističu istraživači, prenosi Telegraf.
Pojedini dijelovi slike "Radost življenja", koji su prvobitno bili jarko žute boje, poprimili su, u međuvremenu, oker-bež ton.
"Rezultati ove studije pokazuju koliko je važno da se shvati ne samo hemija izblijedjele boje već i hemija za pripremu boja koje su početkom 20. vijeka koristili najznačajniji umjetnici", kazala je DŽenifer Mas sa Univerziteta u Delaveru.
"Razumijevanje procesa propadanja boja pomaže nam u iznalaženju načina da sačuvamo ova djela za buduće generacije", izjavila je Mas.
Tim naučnika Evropskog centra za sinhrotronsku radijaciju (ESRF) u Grenoblu, koristio je iks zrake i infracrvenu mikroskopiju kako bi analizirao uzorke oštećene boje.
Ustanovili su da originalno hemijsko jedinjenje korišćeno u pripremi kadmijum žute - kadmijum sulfid, oksidira na svjetlu i postaje bezbojno, a može i da u reakciji sa drugim hemijskim elementima dobije bež tonalitet.
Budući da se nastalo oštećenje trenutno ne može popraviti, istraživači savjetuju muzejima da promjene nivoe osvjetljenja i vlažnosti kako bi usporili ovaj nepoželjni proces.
"Kao hemičar bio sam zapanjen činjenicom da se na slikama raznih umetnika i raznolikog geografskog porijekla, koje se posljednjih 100 godina čuvaju u različitim muzejskim uslovima, javlja slična hemijska transformacija", rekao je prof Koen Јansen sa Univerziteta u Antverpenu.
Istraživanje je objavljeno u čaospisu Applied Physics.