latinica  ћирилица
24/07/2015 |  10:01 | Autor: SRNA

Linta: Odbiti zahtjev za izručenje generala Đukića Hrvatskoj

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta odbacio je kao bezočnu laž optužbe Hrvatske da je srpski general u penziji Borislav Đukić učestvovao u miniranju brane "Peruča" kod Sinja i zatražio od Crne Gore da odbije zahtjev za njegovo izručenje Zagrebu.
Miodrag Linta - Foto: Novosti.rs
Miodrag LintaFoto: Novosti.rs

Linta traži od ministra pravde Crne Gore Zorana Pažina da donese odluku da general Đukić bude pušten iz pritvora i da se slobodno vrati svojoj porodici u Beograd.

On svoj zahtjev zasniva na činjenici da Hrvatska ne posjeduje nijedan konkretan dokaz da je general Borislav Đukić imao namjeru ili dobio naređenje da sruši branu "Peruča".

"Važno je naglasiti da je krajiško državno i vojno rukovodstvo, kao i ЈNA prije toga, bilo apsolutno protiv rušenja brane `Peruča`. Da su ЈNA i krajiško rukovodstvo imali namjeru da sruše tu branu oni bi to učinili bez problema, jer su raspolagali dovoljnim materijalnim i kadrovskim kapacitetima", saopštio je Linta.

On podsjeća da je krajiško rukovodstvo u dogovoru sa predstavnicima međunarodne zajednice branu i hidroelektranu "Peruča" prepustilo u isključivu nadležnost snaga UNPROFOR-a u drugoj polovini 1992. godine.

Linta naglašava da su krajiške vlasti bile ne samo protiv rušenja brane, nego su čak pokušale da osposobe za rad hidroelekranu "Peruča" krajem 1991. godine, a kao dokaz navodi elaborat koji su uradile krajiške vlasti i koji je bio dostavljen komandi UNPROFOR-a s ciljem da se obezbijedi električna energija za sela Vrličke krajine.

Drugi dokaz, navodi Linta, jeste sastanak koji je održan krajem 1991. godine u Beču između hrvatskih i krajiških predstavnika na kome je, između ostalog, razgovarano o obnovi rada hidroelekrane "Peruča", a tom sasatanku je sa hrvatske strane učestvovao inženjer po prezimenu Kolega.

Linta ističe da je brana "Peruča" oštećena, prije svega, u agresiji hrvatskih oružanih snaga pod nazivom "Maslenica" na Ravne kotare januara 1993. godine tokom koje je poginulo 348 Srba, među kojima 35 žena i troje djece i protjerano više od 10.000 Srba.

On napominje da je hrvatska strana za vrijeme napada na Ravne kotare gađala i branu i hidroelekranu minobacačima s ciljem da uništi sistem za prenos električne energije.

"Јasno je kao dan da je cilj montiranih optužnica protiv generala Đukića i desetina drugih Srba sa područja Vrličke krajine i šire iskrivljavanje istorijskih činjenica i pokušaj da ruci pravde izmaknu naredbodavci i izvršioci zločina nad srpskim civilima i zarobljenicima tokom i poslije hrvatske akcije `Maslenica`", naveo je Linta.

Đukić je uhapšen 18. jula na Aerodromu Tivat, po potjernici zagrebačkog Interpola, radi obezbjeđivanja prisustva u krivičnom postupku zbog zločina protiv čovječnosti, navodno počinjenog od avgusta 1991. do kraja 1993. godine.

Prema dokumentaciji Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", Đukić je kao komandant 221. motorizovane brigade 9. Kninskog korpusa ЈNA, tada u činu pukovnika, optužen za rušenje brane na Peruči.