Ankarin rat na dva fronta (VIDEO)
Istovremeno, iz straha za bezbjednost, Ankara sprovodi racije širom zemlje i privodi stotine ljudi osumnjičenih za veze sa ID, pri čemu je u petak poginula jedna ljevičarska aktivistikinja što je proteklog vikenda izazvalo proteste u Istanbulu praćene žestokim sukobima demonstranata sa policijom.
"Borba protiv terorističke prijetnje, bilo da ona dolazi iznutra ili spolja, nastaviće se sa odlučnošću", oštro je poručio turski premijer Ahmet Davutoglu iz stranke AKP koja je na vlasti od 2002. godine, a koja je ostala bez apsolutne većine na izborima održanim 7. juna.
Turska, koja već tri dana intenzivno bombarduje položaje ID, usvojila je novu strategiju reagujući na prošlonedjeljni samoubilački bombaški napad u Suruču na granici sa Sirijom za koji vlasti krive tu ekstremističku grupu, kao i na opasnost od prelivanja sirijskog sukoba na njenu teritoriju.
Pored vazdušnih operacija, Ankara se odlučila i na vazdušne napade na baze kurdskih pobunjenika iz Kurdistanske radničke partije (PKK), u planinama na sjeveru Iraka, a protekle noći su turski tenkovi granatirali i selo pod kontrolom kurdske milicije YPG na sjeveru Sirije, kako navode YPG i Sirijska opservatorija za ljudska prava.
Poslije višemjesečnog oklijevanja, Turska je, u strepnji od sve dublje izolacije od svojih tradicionalnih saveznika, Vašingtona na prvom mjestu, konačno odlučila da se istinski angažuje u koaliciji od 63 zemlje protiv ID, otvarajući svoje baze američkim avionima i izvodeći vazdušne udare, ali je sve očitije da je za Ankaru rat protiv PKK barem jednako važan koliko i rat protiv ID, ocjenjuje francuski dnevnik.
Otud, u najmanju ruku, čudna situacija: PKK i njen sirijski ogranak PYD, koji se bore protiv džihadista na sjeveru Sirije i Iraka uz vazdušnu podršku koalicije, na meti su jedne od članica te iste koalicije - Turske.
Pored toga, Vašington je podržao turske napade na PKK ocjenjujući, posredstvom zamjenika savetnika za nacionalnu bezbjednost Bena Roudsa, da "Turska ima pravo da sprovodi akcije protiv terorističkih ciljeva" i podsjećajući da SAD, ali i EU, i dalje smatraju PKK "terorističkom organizacijom".
S druge strane, predsjednik autonomnog kurdskog regiona u Iraku Masud Barzani, saveznik Vašingtona koji održava dobre političke i ekonomske odnose sa Ankarom, osudio je turske napade na PKK i pozvao Davutoglua da odmah obustavi takve akcije ističući da su "godine pregovora vrijednije od jednog sata ratovanja".
Na turske napade protiv PKK reagovala je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je juče pozvala Davutoglua da istraje na mirovnom procesu sa Kurdima uprkos eskalaciji nasilja.
Ambasadori NATO će sutra, kako je najavljeno, održati sastanak na zahtjev Turske nakon samoubilačkih bombaških napada protekle sedmice i operacija turskih bezbjednosnih snaga na pripadnike ID i PKK.
Ponovno razbuktavanje sukoba sa Kurdima u Truskoj iskomplikovalo bi stanje u regionu, uz rizik da na duže staze destabilizuje zemlju koja je i dalje važan geostrateški akter, kako na vojnom, tako i na ekonomskom i političkom planu, navodi se u analizi pariskog lista.
Rat između Ankare i kurdskih pobunjenika PKK imao je za posljedicu 45.000 mrtvih od 1984, a krvoproliće je zaustavljeno prekidom vatre koji je objavila PKK, a potom otpočinjanjem mirovnog procesa 2012.
Ponovni sukobi, kako na jugoistoku Turske gdje Kurdi čine većinu tako i u velikim gradovima na zapadu gdje žive mnogobrojni Kurdi, bili bi pogubni, u zemlji u kojoj Kurdi čine 15 do 20 miliona od ukupno 70 miliona stanovnika.
Mediji spekulišu, u međuvremenu, i o drugoj strani priče, te je tako turski list "Zaman" prošle nedjelje pisao da je eksplozija u Suruču iza koje, kako mnogi veruju, stoji ID, podstakla nagađanja o bliskim vezama turske vlade i džihadista.
Osim toga, neki mediji, pozivajući se na svjedočenje jedne medicinske sestre, pišu da ćerka predsjednika Tajipa Erdogana Sumeje vodi "tajnu" bolnicu na jugu za ranjene pripadnike Islamske države koji se bore protiv vlade sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
U međuvremenu, premijer Davutoglu je odbacio optužbe da je vlada u prošlosti prećutno podržavala ekstremiste ID i nehotice doprinijela bombaškom napadu u Suruču.
Kurdi već dugo, takođe, tvrde da Erdogan i AKP tajno podržavaju ID kako bi podrili kurdsku samoupravu u oblastima pod njihovom kontrolom na sjeveroistoku Sirije.
Po svemu sudeći, razbuktavanje nasilja sa terorističkim akcijama i odmazdama je počelo i biće ga teško zaustaviti, a kompleksan konflikt između kurdskih milicija, Islamske države i Turske ušao je u novu fazu, koja bi mogla da potraje, zaključuju mediji.
ANKARA NEGIRA DA ЈE BOMBARDOVALA POLOŽAЈE MILICIЈE
Turska nije bombardovala položaje kurdske milicije "Јedinica za zaštitu naroda" na sjeveru Sirije, rekao je zvaničnik turskog Ministarstva spoljnih poslova. Kurdska milicija "Јedinica za zaštitu naroda" ranije je saopštila da je nekoliko tenkovskih granata pogodilo njene položaje jer su turski vojnici mislili da su tu teroristi.
Turski borbeni avioni i kopnene snage gađali su položaje džihadista iz "Islamske države" u Siriji i baze Radničke partije Kurdistana /PKK/ u Iraku. Ankara navodi da je to dio kampanje za stvaranje "bezbjedne zone" širom sjevera Sirije.