Lađević: Akcija "Oluja" produžava se drugim sredstvima
Lađević je na tribini pod nazivom "20 godina od operacije `Oluja`" rekao da simbolički fakti pomirenja koji se preduzimaju u regionu nisu dovoljni i da je trenutno stanje neodrživo.
On je dodao da je to što se do 1995. godine dešavalo na teritoriji Hrvatske bio građanski rat koji je za rezultat imao najgore etničko čišćenje.
"Danas smo u situaciji da se i dalje, 20 godina posle, ne može krenuti ka nečem što bi razrešilo srpsko-hrvatske odnose", dodao je Lađević.
Lađević je istakao da se to etničko čišćenje u Srbiji doživljava kao tragedija i da je pitanje da li dio hrvatskog naroda ima danas svijest da je operacija "Oluja", koja se u Hrvatskoj slavi, za posljedicu imala više od 200.000 prognanih Srba ili, prema podacima UNHCR-a, čak 250.000.
"Srbija treba da ima neku aktivniju meru za pomoć Srbima u Hrvatskoj, a obe zemlje treba da rade na aktivnijim odnosima, odnosno potrebno je da imaju aktivniju susedsku politiku", rekao je Lađević.
Lađević se osvrnuo na takozvani mirovni plan "Ze četiri" tokom rata na prostoru bivše Јugoslavije, navodeći da su Rusija i SAD i pojedine zemlje članice EU bile zainteresovane za taj plan, ali da međunarodna zajednica nije učinila sve da bi zaživio.
"Čini se da je tada međunarodna zajednica `ispipavala` da li Hrvatsku na nešto možeš prisiliti i da li će plan Srbi prihvatiti. To je sve bila proba međunarodne zajednice da se vidi kako neki sukobi tog tipa mogu da se reše i rešavaju ubuduće", ocijenio je Lađević.
Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih nauka Dejan Јović rekao je na današnjem skupu, koji je organizovao nedjeljnik "Vreme", da je Hrvatska konstituisana na mitu da je istovremeno i pobjednik i žrtva.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj postoji konsenzus o "Oluji", pa tako ljevičarka i ministar spoljnih poslova Vesna Pusić daje izjave slične desničarskom HDZ-u, a Socijaldemokratska partija Zorana Milanovića organizuje vojnu paradu.
"Rat je svakodnevno prisutan u hrvatskim medijima i nije prestao ni 20 godina kasnije. Ako ne rat iz devedesetih godina, onda onaj iz četrdesetih godina prošlog vijeka. To se događa zbog ličnih interesa i zbog nastojanja da Hrvatska bude potpuno konzervativna sredina, ali to nije dobro jer koči razvoj liberalne demokratije", rekao je Јović.
Navodeći da je "Oluja" okarakterisana kao "reintegracija teritorije bez ljudi", Јović je ocijenio da se time, možda, poručuje drugim zemljama, Makedoniji ili BiH, da mogu vojnom akcijom da mijenjaju etnički sastav.
Osnivač udruženja "Dokumenta - centar za suočavanje sa prošlošću" Vesna Teršelič navela je da se ljudskim gubicima u Srbiji bavi Fond za humanitarno pravo, a u Hrvatskoj to radi organizacija za ljudska prava.
"Dok god nema volje da se popišu imena stradalih i pod kojim okolnostima su oni stradali, imaćemo problem u suočavanju s prošlošću", dodala je ona.
Taršeličeva je napomenula da se prava civilnih žrtava rata ne poštuju na prostoru bivše Јugoslavije, te da se stiče utisak da su žrtve na posljednjem mjestu i da pravosuđe nije učinilo sve što je potrebno da se ono što je bitno procesuira.