"Potonuće" cijena dionica na azijskim berzama
Na Tokijskoj berzi Nikei indeks u sedam časova bio u minusu više od 3 odsto, skliznuvši po prvi puta nakon više od pet mjeseci ispod nivoa od 19.000 bodova.
Berzanski indeksi u Јužnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu potonuli su čak između 2,2 i 4,7 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7.30 bio u minusu više od 4 odsto, zaronivši na najniži nivo od jula 2012. godine.
Na početku današnjeg trgovanja u Šangaju cijene dionica potonule su dalje za osam odsto, nakon što su se već prošloga tjedna strmoglavile više od 12 posto.
Oštar pad cijena nastavljen je premda su kineske vlasti u nedjelju poručile da će omogućiti najvećem državnom mirovinskom fondu ulaganje u domaće dionice i do 30 posto njegove imovine.
"Tržišta su u silaznom trendu. Nema dobrih vijesti, dionice su i dalje skupe, a nema svježeg novca jer kineska središnja banka nije smanjila stopu obvezne rezerve banaka", kaže analitičar u tvrtki CEBM.
Panika na tržištima posljedica je usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako potakne rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
To je, međutim, izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju obraniti svoje ekonomije.
Јužnoafrički rand skliznuo je na najniži nivo u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je kurs turske lire najniži u povijesti.
"Kina bi mogla biti prisiljena na dalju devalvaciju juana, ako se nastavi slabljenje njene privrede pa se tržišta dionica moraju nositi s time da bi slabiji juan mogao ojačati negativan uticaj sporog rasta Kine", kaže Eji Kinuci, analitičar u kompaniji Daiva Sekjuritis.
Ulagači se plaše da će slabljenje Kine i valutni rat izazvati usporavanje rasta cjelokupne svjetske privrede.
Tržišta u razvoju, od kojih mnoga zavise od izvoza sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najnižeg nivoa u najmanje šest godina.
Tako je jutros cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najniži nivo u šest i po godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi puta od svjetske finansijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu.
"Bilo bi lako za ovaj pad tržišta uprti prstom u usporavanje kineskog rasta, pad cijena nafte i valutni rat tržišta u razvoju. Međutim, značajniji su čimbenici dezinflacija i deflacija, zaoštravanje globalnih monetarnih uslova i pad profita na tržištima u razvoju", kaže Šon Darbi, strateg u kompaniji DŽefris.
Ulagači se povlače s tržišta i zbog toga što su prošle sedmice cijene dionica na Vol Stritu, koji se smatra sigurnim utočištem, zbog kineskih poremećaja zabilježile najveći sedmični pad u gotovo četiri godine.
Јutros su američki terminski indeksi ponovno u minusu više od 1 posto, što pokazuje da je raspoloženje na najvećoj svjetskoj berzi i dalje sumorno.