Dan poslije "crnog ponedjeljka" na berzi
Razlog tome je i što je Narodna banka Kine oborila referentnu kamatnu stopu želeći da primiri turbulentan pad kineskih akcija. Međutim, širom svijeta se analizira šta treba naučiti iz "crnog ponedjeljka".
U ekonomiji, kažu, nije dobro kada se stvari dešavaju naglo. Tako je jučerašnji "crni ponedjeljak" došao kao vrhunac dvomjesečnih oscilacija na berzama u Kini.
"Te promjene se dese kada tržište bude pregrijano, tj. kada veća količina kapitala dovede do rasta cijene akcija i u jednom momentu dođe neki stimulans koji izazove negativnu reakciju. Ovaj put to je bila promjena u kursu juana", objašnjava broker Nenad Gujaničić.
Do devalvacije juana došlo je zbog jačanja dolara, valute u kojoj Kinezi izvoze, što poskupljuje kinesku robu. Cilj je bio da Kina poveća izvoznu konkurentnost. Dodatni razlog za "crni ponedjeljak" je i taj što mali investitori u Kini čine čak 80 odsto trgovanja.
"Kineske banke su počele da prihvataju akcije kao kolaterale za obezbjeđenje kredita. Onog trenutka kad akcije gube vrijednost, banka vas tjera ili da prodate akcije, prodate kredit, ili da date drugi kolateral. To je, u suštini, okidač panike koja je nastala na tržištu", navodi Ismail Musabegović sa Beogradske bankarske akademije.
Najozbiljnija posljedica kraha na kineskim berzama može biti dodatno usporavanje druge ekonomije svijeta koja je veliki potrošač sirovina.
"Od nafte, preko čelika, aluminijuma, hrane... Kada kod njih opadnu ekonomske aktivnosti ili smanje intenzitet, smanjuje se i potreba za uvozom. To se odmah odražava na zemlje izvoznice, uključujući Rusiju, Brazil, Јužnu Afriku", dodaje Musabegović.
Nenad Gujaničić smatra da postoji velika vjerovatnoća da velikog usporavanja neće biti.
"Kineska ekonomija ne može unedogled rasti stopama od sedam ili osam odsto i to svaki zreli investitor zna. Ali vjerovatno neće uslijediti ni to tvrdo prizemljenje koga se investitori plaše. Ova reakcija od prije nekoliko dana je bila prenaglašena", ukazuje Gujaničić.
Da li je jučerašnji dan bio znak početka neke nove krize ili komešanje tržišta, koje nije nepoznato zaposlenima na berzama? Odgovor bi se mogao znati za tri do šest mjeseci. Prema teoriji, dešavanja na berzi tek poslije tog perioda preliju se u realnost.