Stiže četvrti dio "Milenijum" sage
Vjerovatno najznačajniji književni događaj godine zahvaljujući zalaganju Čarobne knjige koja je objavila Lašonovu trilogiju, neće zaobići ni Srbiju.
Prema riječima izdavača Borislava Pantića, cijela priča oko novog nastavka "Milenijuma" bila je obavijena velom tajne. Izdavač je dobio samo jedan primjerak, u papiru, za prevod, nikakve reklamne kampanje nema, ništa se ne otkriva o nastavku osim da ćemo uz stare likove upoznati i neke nove, da se pokreću osim društvenih i neke druge teme i da je knjiga dosljedna Lašonovom receptu i stilu.
Kako je objasnio Pantić, 27. avgust je izabran jer je na taj dan 2005. u Švedskoj izašao prvi dio "Milenijuma".
Pantić je podsjetio i da se spekuliše da je Lašon namjeravao da napiše serijal od 10 knjiga ali da ga je prerana smrt u tome spriječila no da je, zahvaljujući Lagerkrancu - koji je nekako specijalizovan za biografije, a naročito je poznat po biografiji matematičara Tjuringa - "Milenijum" našao dostojnu zamjenu.
Lašonova triologija je prodata u tiražu od 80 miliona primjeraka u 40 zemalja.Već sama najava o potencijalnom četvrtom romanu obradovala je ljubitelje serijala, unaprijed obećavajući još jedan svjetski bestseler i očekivane rekorde u prodaji.
Popularnost trilogije "Milenijum" učinila je Stiga Lašona najčitanijim svjetskim piscem u 2010. godini, kao i najčitanijim evropskim piscem u 2008. i 2009. godini.
Stig Lašon je umro u 50. godini od srčanog udara 2004. godine, ne dočekavši ni izdanje prve knjige iz serijala. Njegovo stvaralaštvo je postalo globalni fenomen koji bi slobodno mogao da se nazove "Milenizacija".
Triologija "Milenijum" je ekranizovana, a film "Muškarci koji mrze žene" sa fantastičnom Numi Rapas u ulozi Lizbet Salander bio je drugi na listi nezavisnih filmova sa najvećom zaradom u 2009. godini. Prema prvom dijelu trilogije snimljena je i pristojna američka verzija "Djevojka sa tetovažom zmaja" u režiji Dejvida Finčera sa Runi Mara i Danijelom Krejgom u glavnim ulogama.
Lizbet Salander, androgena heroina je ključni lik cijele trilogije, dok u liku novinara Mikaela Blumkvista možemo naći i dosta toga što je Lašon bio sam - kontraverzini, beskompromisni novinar koji se specijalizovao za pisanje o ultradesničarskim i neonacističkim pokretima što je sa sobom nosilo i brojne prijetnje smrću.
Iako se dosta spekulisalo oko postojećih sinopsisa za nastavak, svjetska javnost je sa oduševljenjem primila vijest da je David Lagerkranc priveo kraju četvrti dio ovog sjajnog trilera, koji će se sutra naći u knjižarama širom svijeta.
Ono što se zna o knjizi "Ono što nas ne ubije" je da kasno jedne noći, Blumkvista poziva povjerljiv izvor, koji tvrdi da posjeduje informacije od ključnog značaja za Sjedinjene Američke Države. Taj izvor je bio u kontaktu s mladom djevojkom, izuzetnom hakerkom - hakerkom koja Blumkvista podsjeća na nekoga koga vrlo dobro poznaje.
Implikacije su nevjerovatne. Blumkvist, u očajničkoj nadi da će dobiti priču za Milenijum, traži pomoć od Lizbet. Ona, kao i obično, ima svoje planove.