latinica  ћирилица
27/08/2015 |  13:24 | Autor: TANЈUG

Samit o Zapadnom Balkanu u Beču

Samit o zapadnom Balkanu, koji okuplja lidere regiona i Evropske unije, počeo je nastupom pijaniste Rudolfa Buhbindera u pratnji dva člana Bečke filharmonije.

Cilj samita je da se podstakne evropski put regiona i nađe rješenje za migrantsku krizu.

Samit je nastavak berlinskog procesa koji je prošle godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel i koji ima za cilj podsticanje saradnje na Balkanu, doprinoseći time daljem razvoju, a sve u svrhu podsticanja procesa evropskog približavanja.

Otvarajući skup austrijski kancelar Verner Fajman istakao je da Austrija sa zemljama zapadnog Balkana ima veoma bliske ekonomske i društvene veze koje su, kako je ocijenio, veoma dobre i koje su vremenom napredovale.

On je podsjetio da su mnoge kompanije iz te zemlje, čak i u periodu ekonomske krize, nastavile da posluju u regionu, i podvukao značaj investicija u oblast energetike, infrastrukture i transporta u zemljama zapadnog Balkana.

"Ali mi ne stvaramo takav odnos samo kroz kompanije, već i kroz ljude, odnosno pojedince, i zato je program razmene mladih, koji omogućava da oni uče jedni od drugih, veoma važan i nerazdvojan od pitanja razvoja ekonomske situacije regiona", rekao je Fajman.

Kako je istakao to omogućava uspostavljanje demokratskih vrijednosti, poput slobode izražavanja, vladavine prava, ali i borbe protiv korupcije.

"To su sve stvari koje su važne za sigurnost i stabilnost regiona i zato je povjerenje ključni činilac u ovoj bliskoj saradnji. Moramo da učinimo šta možemo kako bismo izgradili stabilne i pouzdane ekonomske uslove i društvene odnose", rekao je Fajman.

On je zahvalio svima koji su inicirali današnji samit i onima koji, kako je rekao, ovim teškim vremenima insistiraju na ideji da je region jedinstven.

Učesnici Samita u Beču (foto: MSP Srbije - Ognjen Stevanović)

"Istorija nas uči da ne bi trebalo dva puta u istom vijeku da napravimo sličnu grešku, odnosno da insistiramo na mržnji i onome što nas razdvaja", rekao je Fajman.

Tokom samita, dodao je on, biće riječi i o migrantskoj krizi koja je svakog mjeseca sve teža.

"Zbog nasilja i konflikata u ovom trenutku je u izbjeglištvu oko 60 miliona ljudi. Njima je potreban azil, ali mi takođe imamo obavezu i da spriječimo one koji na njihovoj nesreći zarađuju novac. Kriminalci i trgovci ljudima ne smiju da zarađuju, treba protiv njih odlučno da ustanemo", poručio je Fajman.

Prema njegovim riječima nijedna država sama ne može da riješi taj težak zadatak, već to mogu da urade samo ujedinjene.

Današnji dan počeo je konferencijom za novinare šefova diplomatija i evropskog komesara za proširenje Јohanesa Hana, koji je izvjestio o ciljevima Samita.

Zatim je održan sastanak u vezi sa izgradnjom autoputa Niš-Priština-Drač (Durs), kao i radni doručak ministara privrede regiona i EU.

Mogerini: Sporazumi iz Brisela put ka integraciji regiona

Visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Federika Mogerini odala je danas posebno priznanje Beogradu i Prištini za postizanje dogovora u prošloj rundi dijaloga, ocjenjujući da to otvara put za dalju regionalnu integraciju i evropsku integraciju regiona.

Ona je, na konferenciji za štampu na kraju Samita o zapadnom Balkanu u Beču, kazala da mora da prenese dobru vijest, a ona se tiče potpisivanja važnih sporazuma od strane premijera Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Ise Mustafe u utorak u Briselu.

"Oni su pokazali da su hrabri i imaju rukovodeće kvalitete te da rade u korist građana dogovorivši se o četiri bitne teme. To je primer saradnje koja je potrebna, pragmatična i konkretna, koja pozitivno utiče na živote građana", naglasila je Mogerini. Prenijela je da su svi učesnici Samita danas odali priznanje predstavnicima Beograda i Prištine zbog sporazuma koji su postigli.

Mogerini je istakla da je fer da se široj javnosti prenese ovaj pozitivan rezultat.
"Ovaj uspjeh otvara put za dalju regionalnu, ali i evropsku integraciju regiona", ocijeila je Mogerini i naglasila da oba procesa, regionalna i evropska integracija regiona, moraju napredovati te da su neophodni konkretni rezultati za građane i posebno mlade.

Najveća odgovornost, kako je konstatovala je na liderima regiona, dodajući da sada imamo generaciju hrabrih lidera.
Istovremeno je naglasila da i EU ima svoj deo odgovornosti, te mora biti konkretna, konzistentna, nudeći konkretne korake.
Mogerini je s tim u vezi konstatovala da postoji snažna politička volja na obe strane, podvukavši da je to od zajedničkog interesa.

Osvrnula se i na današnju tragediju u Austriji, gdje su u jednom kamionu pronađena tijela 50 izbjeglica koje su se ugušile, ocijenivši da je to podsjetnik na to šta nam se dešava i u čemu treba da zajedno djelujemo, a zatim konstatovala da nema sumnje da je Balkan dio Evrope, da su ovi izazovi evropski, a "kada kažemo evropski ne mislimo samo na EU, već čitav kontinent".

Evropa ima moralnu i zakonsku obavezu da zaštiti te izbjeglice, poručila je Mogerini, za šta je potreban evropski pristup.
"Problem je da svako Evropu shvata drugačije, a Evropa su EU i njeni susjedi", rekla je Mogerini i prenela da Evropska komisija radi na prijedlogu rješenja, da je u toku izrada novog prijedloga za zajedničku listu bezbjednih zemalja porijekla, kao i dopune Dablinskog sporazuma u vezi privremene relokacije.

"Nema čarobnog rješenja, ali put kojim treba da idemo je poznat, a on zahtijeva da preuzmemo tešku odgovornost. Potrebna je solidarnost", podvukla je ona.