Gospa iz Međugorja na iskušenju u Vatikanu

Izvještaj komisije koja je četiri godine proučavala Gospina ukazivanja završen je još početkom 2015.

„Svijet je u trenutku iskušenja, jer je zaboravio i napustio Boga.” Datiran 25. avgusta, ovo je dio jedne od posljednjih poruka Gospe iz Međugorja, objavljen na zvaničnom sajtu ovog svetilišta u Bosni i Hercegovini. Tu se javnost redovno obavještava o Gospinim ukazanjima i porukama koje ona navodno upućuje preko takozvanih vidjelaca još od 24. juna 1981. godine, kada je šestoro mladih iz župe Međugorje, prema sopstvenom svjedočanstvu, na brdu Crnica vidjelo „bijelu pojavu s detetom u naručju”. Do danas, troje od njih i dalje svakodnevno primaju navodne Gospine poruke, dok ostali imaju ukazanja jednom godišnje.

Međutim, nije samo svijet u trenutku iskušenja, na testu je i sama međugorska Gospa, o kojoj bi uskoro zvanično trebalo da se oglasi i Sveta stolica, poslije godina ispitivanja, vatrenih polemika i oko 45.000 navodnih ukazanja.

O međugorskom fenomenu, koji u hercegovačko mjestašce sa oko 4.000 stanovnika privlači, kako se procjenjuje, čak milion vjernika godišnje, sudeći prema najavama, Vatikan bi mogao da se oglasi već ove jeseni. Izvještaj komisije koja je četiri godine proučavala Gospina ukazanja i Međugorje završen je još početkom ove godine i predat Kongregaciji za doktrinu vjere, a s nalazima je upoznat i sam papa Franjo. On je izjavio da je komisija, koju je predvodio kardinal Kamilo Ruini, obavila dobar posao i da je blizu donošenja odluke. Prije nego što se oglasi poglavar Rimokatoličke crkve, o izvještaju će mišljenje dati Kongregacija za nauk vjere, čije se zasjedanje takođe očekuje ove jeseni.

Na talasu papinih izjava da Gospa nije „službenica pošte” da svakodnevno šalje svoje poruke, kao i da zakazani susreti s Gospom, jer se nekima od vidjelaca javlja tačno određenog dana, nisu u skladu s hrišćanskim identitetom, mnogi su donijeli preuranjeni zaključak da će Sveta stolica staviti tačku na ukazanja i diskreditovati Međugorje. Pojedini italijanski mediji čak su prenijeli nezvanična saznanja da je Kongregacija za doktrinu vjere donijela negativan zaključak o autentičnosti izvještaja o Gospinim ukazanjima, ali je stigao demanti iz Vatikana i pojašnjenje da ova kongregacija još nije ni održala sastanak.

Sveta stolica uspjela je da izvještaj zadrži u tajnosti. Ni nezvaničnim kanalima nije moglo da procuri mnogo više od nagovještaja i nagađanja. Pojedina od njih idu u pomirljivom smjeru: da će Međugorje biti prepoznato kao svetilište, ali da će se Vatikan ograditi od nadnaravnih ukazanja, koja godinama unazad izazivaju ozbiljnu sumnju, ne samo zbog ogromnog broja Gospinih javljanja, već i zbog mnogih drugih nelogičnosti koje se vezuju za međugorsku Majku Božju, a koja su teško uklopiva u crkveno učenje.

Ratko Perić, mostarski biskup na čijoj se teritoriji nalazi svjetski poznato mjesto hodočašća, pita se u svom tekstu o Međugorju kako je moguće da međugorska Gospa poručuje vidjeocima da im ne treba lična molitva, kada se čak i Isus prvo molio za sebe, pa onda za apostole i cio svijet. Biskupu Periću sumnjivo je i to što se međugorska Gospa nijednom nije zabrinula zbog raskola koji prijeti Mostarsko-duvanjskoj biskupiji zbog neposlušnih franjevaca. Pojedini, istjerani iz franjevačkog reda, silom su zauzeli nekoliko župa, a šest ili sedam redovničkih zajednica svojevoljno se naselilo u Međugorje. Buntovnicima koji odbijaju poslušnost zvaničnim crkvenim vlastima Gospa je, čak, preko vidjelice Vicke Ivanković, navodno, raskolnički poručila: „Ne slušajte nikoga!” Biskup Perić, nije u lošim odnosima samo sa odmetnutim franjevcima. On je u „tihom ratu” i sa onima koji su ostali u crkvenom poretku, sa ocima iz ovog monaškog reda čijoj je pastoralnoj brizi povjerena župa Međugorje. O zahlađenju odnosa svjedoči i konstatacija sa zvaničnog sajta svetilišta da nadležni biskup ne dolazi u ovu župu. Osim kada mora – iz službenih razloga. Istina, kako se dalje navodi, on je 2001. godine izrazio zadovoljstvo načinom na koji župnik upravlja ovom župom, ali je i ponovio da ne vjeruje u natprirodnost ukazanja.

----------------------------------------------------------------------

Ovog ljeta prepolovljen broj hodočasnika

Međugorska Gospa promijenila je ne samo duhovni, već i ekonomski život ovog mjesta. Hodočasnici mogu da biraju hoće li iznajmiti samo krevet ili odsjesti u hotelu sa četiri zvjezdice sa bazenom i spa-centrom. Takav luksuz odskače u sredini gdje mjesta sa 4.000 stanovnika obično tavore u nezaposlenosti, problemima s niskim natalitetom i odlivom stanovništva. Papine izjave u kojima je većina prepoznala Međugorje, ali i ranije odluke Vatikana da preporuče američkim sveštenicima da ne vode hodočasnike u ovo mjesto, kao i brojna otkazivanja nastupa vidjelaca širom svijeta, nisu prošli bez posljedica po vjerski turizam ovog hercegovačkog mjesta. Pojedini turistički vodiči požalili su se stranim novinarima da se broj hodočasnika ovog ljeta prepolovio. Ipak, bez obzira na sve, hiljade ljudi i dalje pohode Međugorje. 
-----------------------------------------------------------------------

Ni riječi o srpskim žrtvama

Ukazanja međugorske Gospe pod znak pitanja stavljaju i lokalni, hercegovački Srbi. Međugorska Gospa, podsjeća na svom sajtu Udruženje Prebilovčana, ukazala se u neposrednoj blizini jama u koje su tokom Drugog svjetskog rata bacani muškarci, žene i djeca, većinom srpske nacionalnosti. Bogorodica se navodno ukazala  na mjestu stradanja velikog broja nevinih ljudi, a da o tome nikada ništa nije poručila. Naprotiv, kult međugorske Gospe uveliko je zasjenio sjećanje na tragične događaje iz Drugog svjetskog rata.