VSTS: Sutra zaključak o odbijanju uvida u spise (VIDEO)
Članovi Savjeta odlučili su da do daljnjeg obustave imenovanje tužilaca, sudija i stručnih saradnika za procesuiranje predmeta ratnih zločina.
Razlog je tužba pet tužilaca angažovanih na predmetima ratnih zločina, koji od februara nisu primili platu.
Imenovani su prošle godine, sa još 137 tužilaca, sudija i saradnika u pravosudne institucije širom BiH, i to u skladu sa Sporazumom koji finansira Evropska unija iz pretpristupnih fondova. Uslov Unije bio je usvajanje Strategije za reformu sektora pravde u BiH.
Ministri iz SDA u Savjetu ministara usvajanje strategije su blokirali, a Unija obustavila isplatu novca. I dok su u drugim pravosudnim institucijama nedostajući novac za plate tražili u uštedama, Goran Salihović tužioce je ostavio bez primanja.
Prethodno je, podsjetimo, sredstvima iz IPA fondova kupovao luksuzne automobile i izdavao biltene. Samovoljom glavnog bh, tužioca, članovi Savjeta okarakterisali su i zatvaranje vrata Tužilaštva OEBS-ovim i stručnjacima Haškog tribunala.
A 15 vrsnih pravnika – sve sudija, tužilaca, advokata, i ujedno članova Savjeta, nisu mogli da usaglase samo jednu rečenicu zaključka. Barijera, čisto jezička, kako formulisati da su glavni bh. tužilac i njegovi saradnici, nemjerno ili ne, pogriješili. Formulaciju će, osmisliti do sutra.
Ukoliko stavove preko noći ne promijene! Јer i takvih je insinuacija, na sjednici bilo. Kako god, pred argumentima su pali i zaboravni članovi Savjeta koji su tvrdili kako je nezavisna analiza najavljena u vrijeme godišnjih odmora.
Ispostavilo se da je Serž Bramerc, nezadovoljan radom Tužilaštva BiH, analizu najavio još u maju. I Salihoviću i VSTS-u! Raspravljano je i o pravnom osnovu i navodnoj bojazni Salihovića da će biti ugrožena nezavisnost i nepristrasnost istraga, povjerljivost informacija i svjedoka pod mjerama zaštite. Reagovala je pomoćnica ministra pravde Milana Popadić.
„ Ti veliki funkcioneri moraju bar pročitati Ustav i Dejtonski mirovni sporazum. Ako hoćemo da zabranimo OEBS- u uvid u istrage, moramo promijeniti Mirovni sporazum", rekla je Popadićeva.
Dejtonski sporazum i aneks 6 bili su osnov za Memorandum o razumijevanju potpisan još u novembru 2006. godine između VSTS-a i OEBS-a. Prema članu 13 tog aneksa, vlast u BiH, sva pa i sudska, trebalo bi da se „uzdrži od ometanja kontrole od strane međunarodnih misija za ljudska prava“, kakav je i OEBS. Šta je onda zasmetalo Salihoviću i zbog čega uopšte analiza spisa, zapitao je jedan od članova Savjeta:„ Šta je uzrok? Ocjena rada! To je pravi uzrok! Imamo zahtjev, čovjek je odbio! Ne da vjerovatno iz tih razloga. Govorim otvoreno – šta krijemo? Da li se cijepaju optužnice? Da li se ne cijepaju? Da li se sklanjaju u ladice? Šta sad treba da krijemo?“
Htjeli ili ne nešto sakriti, članove Savjeta o obavezama BiH, u pisanoj formi, podsjetila je i Misija OEBS-a.
Neki od članova Savjeta tokom sjednice povlačili su i vlastite diskusije u korist tužilaštva. Na sjednici su kažu, „savladali materiju“.
Neki su materiju odavno savladali. Poput tužioca Salihovića, koji je sebe predložio za člana Odbora direktora povjerilačkog fonda za žrtve pri Sudu u Hagu. Ne poštujući propisane rokove i potrebne reference, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, predložila je osobu od povjerenja Almu - Taso Deljković. Sada po ustaljenoj praksi, Salihović i Kreso vode medijski rat.
A kako i ne bi, kada pozicija u Hagu donosi dobru platu, dnevnice... I često odsustvo iz BiH.
A žrtve, čije će interese zastupati? Njih, ionako, niko ništa ne pita.