Ustavni sud BiH počeo javnu raspravu o ocjeni ustavnosti Zakona o praznicima Srpske (VIDEO)
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman na početku današnje javne rasprave pred ovim sudom govorio je o istorijatu i sadržaju predmeta povodom zahtjeva bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske, nakon čega su pravni zastupnici Izetbegovića obrazložili njegov zahtjev.
On je u uvodnom izlaganju naveo da je Izetbegović zatražio da Ustavni sud BiH ocijeni ustavnost Zakona o praznicima Republike Srpske, među kojima je 9. januar - Dan Republike.
Ćeman je podsjetio i na činjenicu da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju u kojoj se navodi da Dan Republike neće biti ukinut, čak i ako Ustavni sud BiH, eventualno, donese odluku kojom bi ovaj državni praznik proglasio neustavnim.
U deklaraciji je ocijenjeno da je osporavanje odredaba Zakona o praznicima Republike Srpske pred Ustavnim sudom BiH "isključivo politički, a ne pravno zasnovan akt, čiji je prikriveni cilj negacija legaliteta i legitimiteta Republike Srpske i dejtonskog ustavno-pravnog poretka BiH".
Prema Ćemanovim riječima, Venecijanska komisija smatra da obilježavnje 9. januara kod nekih građana u Republici Srpskoj "budi nelagodnost" i da može dovesti do "određenih oblika diskriminacije".
On je dodao da Klub delegata Hrvata smatra da je Izetbegovićev zahtjev neosnovan, dok Klub bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Narodne skupštine Republike Srpske smatra da je ta apelacija osnovano upućena Ustavnom sudu BiH.
"Svrha ove javne rasprave jeste da učesnici u ovom sporu iznesu i dodatne argumente", istakao je Ćeman.
Izetbegovićev zastupnik Nedim Ademović, obrazlažući prijedlog, pokušao je da ospori značaj 9. januara za građane Srpske, ali i BiH u istorijskom kontekstu, vežući ga za 9. januar 1992. godine, /datum donošenja deklaracije o proglašenju Republike Srpske/, te kritikujući deklaraciju i stavove Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa ovim pitanjem.
"Narušen je princip sekularizma i povrijeđena su vjerska osjećanja pripadnika drugih naroda, bez obzira na nacionalnu pripadnost", rekao je Ademović.
Prema njegovim riječima, ovaj zakon propisuje da "onaj ko ne želi da slavi Dan Republike Srpske biće izložen novčanim sankcijama".
On je konstatovao da je Ustavni sud Republike Srpske ranije odbacio zahtjev Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda o proglašavanju vitalnog nacionalnog interesa.
Ademović je zatražio obustavljanje ovog postupka pred Ustavnim sudom BiH i da se Zakon proglasi neustavnim.
Prema njegovim riječima, ovaj Izetbegovićev zahtjev nije usmjeren ka negaciji legitimiteta Republike Srpske, nego ka osporavanju Zakona o praznicima u Srpskoj i utvrđivanju motiva zakonodavca da 9. januar proglasi za praznik jednog naroda, odnosno Dan Republike i krsnu slavu Republike Srpske.
Ademovićev kolega Dino Abazović govorio je o navodnoj povredi principa sekularizma na bazi vjerske tolerancije, pri čemu je kritikovao značaj koji Srpska pridaje svojoj krsnoj slavi - Svetom Stefanu.
Oba Izetbegovićeva pravna zastupnika smatraju da je Zakon o praznicima u Republici Srpskoj "neprihvatljiv i nepravičan prema nesrpskim narodima u BiH".
Predstavnici Republike Srpske na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom BiH su Željko Mirjanić, Mile Dmičić, Dragan Čavić, Dragana Marković i Željko Vukadinović koji će svoje stavove iznijeti u nastavku rasprave, nakon jednočasovog izlaganja Ademovića i Abazovića.
DMIČIĆ: ZAKON O PRAZNICIMA SRPSKE DONESEN NA USTAVAN NAČIN
Zakon o praznicima Republike Srpske usvojen je na ustavan način i ne sadrži nikakve diskriminatorske odredbe, izjavio je danas predsjedavajući delegacije Narodne skupštine Srpske Mile Dmičić na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom BiH povodom zahtjeva bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
"U Izetbegovićevom zahtjevu, kao i današnjim izlaganjima njegovih pravnih zastupnika na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom BiH, uočljiva je odbojnost prema ravnopravnosti entiteta, što je antidejtonski stav", rekao je Dmičić.
On je istakao da, kada je riječ o Zakonu o praznicima Srpske, nema povreda principa ravnopravnosti naroda u BiH, niti vitalnog nacionalnog interesa bilo kog konstitutivog naroda.
"Dan Republike je praznik u Srpskoj i to sekularnog karaktera", rekao je Dmičić.
On kaža da se zahtjev za ponovno ocjenjivanje zakonodavstva Srpske u vezi sa praznicima može posmatrati u kontekstu pravnog pravila o već presuđenoj stvari, dakle ponavljanje nečega što je već urađeno.
Dmičić smatra neprihvatljivim pokušaje ocjenjivanja političkih i istorijskih elemenata u vezi sa Izetbegovićevom apelacijom, naglašavajući da osporavanu Deklaraciju Narodne skupštine Republike Srpske iz januara 1992. godine o proglašenju Srpske treba uvažavati kao validan dokument donesen u okviru mirovnog paketa za BiH.
"Zakon o praznicima Republike Srpske usvojen je u ustavnoj proceduri i uz poštivanje postupka obezbjeđenja principa vitalnog nacionalnog interesa, te u sebi ne sadrži nikakve diskriminatorske odredbe", naglasio je Dmičić.
On očekuje da će Ustavni sud BiH, u kontekstu ovog predmeta, poštovati organizaciju, strukturu i funkcionisanje BiH i njen Ustav.
Član delegacije Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Čavić rekao je tokom javne rasprave da se u političkoj istoriji Republike Srpske i BiH mnogi vjerski praznici preklapaju sa određenim datumima i praznicima državnog karaktera.
Čavić je sudijama Ustavnog suda BiH pojasnio kako se konkretno obilježava Dan Republike Srpske, podsjećajući kako je on to lično radio dok je obavljao dužnost predsjednika Republike, zajedno sa potpredsjednicima iz oba konstitutivna naroda i u prisustvu mnogobrojnih međunarodnih zvaničnika.
Primjedbe podnosioca apelacije na 9. januar kao krsnu slavu Republike Srpske, Čavić je odbacio, uz obrazloženje da to pitanje nema institucionalni karakter.
Član delegacije iz Srpske Željko Mirjanić konstatovao je da su predlagači zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske danas odustali od dijela svog zahtjeva, što ukazuje na njihovu lošu pripremu za ovu javnu raspravu, a pogotovo što su osporavali član koji ne postoji u tekstu zakona.
On je naglasio da je ovaj zakon dobio zeleno svjetlo od Ustanog suda Srpske i njegovog Vijeća za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.
Tokom svoje diskusije, Mirjanić je naglasio obavezu poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za sve u BiH, a ta obaveza odnosi se i na istorijske činjenice.
"U Zakonu o praznicima Republike Srpske termin krsne slave se ne pominje, pa nije jasno zašto to podnosioci zahtijeva uopšte pominju i osporavaju, posebno 9. januar, odnosno praznik Svetog arhiđakona Stefana, pogotovo jer je tu riječ o vjerskim praznicima koje propisuju vjerske zajednice", rekao je Mirjanić.
Istoričar Željko Vujadinović pojasnio je sudijama Ustavnog suda BiH istorijski, odnosno hrišćanski koncept praznika, ali i ličnosti Svetog Stefana koji je bio Јevrej, pa je čudno da ga danas neko veže isključivo za srpski narod, jer je riječ o svetitelju, zaštitiniku sirotinje, kojeg slave svi hrišćani.
Nakon izlaganja predstavnika Narodne skupštine Republike Srpske data je pauza do 13.00 časova, nako čega će javna rasprava biti nastavljena.