Njujork tajms: Putin ne podnosi revolucije

Zapadni mediji nastoje da pronađu uzroke neočekivanih poteza ruskog predsjednika koji često šokira Zapad svojom politikom i dovodi zapadne centre u podređenu situaciju.

"Njujork tajms" ima teoriju po kojoj je sve počelo u noći 5. decembra 1989. godine kada je Putin, tada pripadnik KGB-a, gledao hiljade istočnonjemačkih građana u Dresdenu kako zauzimaju sjedište tajne policije - Štazija.

Berlinski zid već je pao, a komunističke vlasti Istočne Njemačke bile su "na aparatima". Putin je tada nemoćno posmatrao propast Sovjetskog saveza i saveznika.

"Osjećam da sam lično kriv za zauzimanje te zgrade", rekao je Putin svom starom prijatelju Sergeju Rolduginu.

Američka podrška takozvanim "narandžastim revolucijama" u bivšim sovjetskim republikama - Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu - za Putina je bila dokaz da SAD vode politiku rušenja vlasti u državama koje su nekada bile pod ruskim uticajem.

Putin smatra da je građanski rat u Siriji samo posljednji u nizu sukoba koji nastaju nakon rušenje ili slabljenja centralne vlasti putem američke agresije.

"Svaki građanin ima pravo da izrazi svoj mišljenje o odlukama političara, ali mora to činiti u okviru zakona", komentarisao je Putin urajinske proteste.

Ono što sirijska opozicija radi Asadu Putin smatra "nezakonitom uzurpacijom autoriteta vlasti".

Takvi protesti protive se Putinovom uvjerenju da je državna vlast iznad svega - ocjenjuje "Njujork tajms".

"Nacije ne teba prisiljavati da prihvate neki model razvoja koji je neko proglasio ispravnim. Sovjetski savez svojevremeno je pokušavao da izvede promjene u drugim državama po ideološkim osnovama, a to je imalo tragične posljedice i degradaciju umjesto napretka", rekao je Putin u UN.