Dačić: Dolazak zime može dovesti do vanredne situacije
Dačić je naveo da će se to dogoditi ako svi relevantni akteri na međunarodnom, regionalnom i lokalnom nivou ne pronađu bolje koordinisan pristup i međusobno se ne podrže na komplementaran i međusobno osnažujući način.
On je rekao da je duboko uvjeren da iznalaženje trajnih rješenja za problem dugotrajnog raseljavanja, sa kojim je već dvije decenije suočena Srbija, mora ići paralelno sa rješavanjem aktuelne izbjegličke krize i da ljudi u dugotrajnom raseljavanju ne smiju biti zaboravljeni, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
Dačić smatra da kompleksna situacija zahtijeva nesmanjenu pažnju, efikasnost i iznad svega solidarnost svih relevantnih aktera, kako u pružanju hitne humanitarne pomoći za izbjeglice i migrante u aktuelnoj krizi, tako i pronalaženju trajnih rešenja za lica u dugotrajnom raseljavanju.
Šef srpske diplomatije istakao je na zasjedanju Izvršnog komiteta UNHCR-a da su sistemi azila i upravljanja migracijama u mnogim dijelovima Evrope pod velikim pritiskom. To je, dodao je Dačić, posebno slučaj sa zemljama kao što je Srbija, koje se nalaze na zapadnobalkanskoj ruti ka Zapadnoj Evropi.
"Zbog toga je neophodno odlučno i odgovorno delovanje cele međunarodne zajednice na utvrđivanju kratkoročnih, ali i dugoročnih rešenja, kako u pogledu pružanja hitne humanitarne pomoći, tako i na suzbijanju ključnih uzroka masovnih migracija", naglasio je Dačić.
On je ponovio da Srbija ne može sama da se nosi sa migrantskom krizom, te naveo da rješenje kompleksnog problema nije u parcijalnim i lokalnim koracima kao što su zatvaranje granica, blokiranje teretnog saobraćaja i podizanje ograda, već u saradnji država, jedinstvenom odgovoru cijele EU i angažmanu cjelokupne međunarodne zajednice.
Dačić je podsjetio i na velika i bolna iskustva Srbije sa izbjeglicama i interno raseljenim licima, te napomenuo u Srbiji i danas boravi 44.000 izbjeglica iz Hrvatske i BiH i više od 200.000 interno raseljenih Srba sa Kosova.
Prema njegovim riječima, izbjeglice iz Hrvatske i dalje se suočavaju sa ozbiljnim preprekama u ostvarivanju stanarskih prava i penzija, obnavljanja kuća, vraćanja poljoprivrednog zemljišta, upotrebe pisma, zapošljavanja u državnim institucijama.
"Dodatno nas zabrinjavaju pojačani incidenti, diskriminacija i govor mržnje prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj, uključujući povratnike. To za logičnu posledicu ima da se velika većina izbeglica iz Hrvatske opredeljuje za lokalnu integraciju u Srbiji, jer im povratak, kao vid trajnog rešenja, suštinski i nije na raspolaganju", dodao je Dačić.
On je podsjetio da finansiranje Regionalnog stambenog programa nije u potpunosti obezbijeđeno i da tek predstoji zajedničko prikupljanje nedostajućih sredstava.
Dačić je napomenuo da se od više od 200.000 interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije, poslije šesnaestogodišnjeg prisustva međunarodne zajednice na tom području, vratilo manje od pet odsto od čega je tek polovina ostvarila održiv povratak.
Dačić je rekao da su prepreke održivom povratku na Kosovo loša bezbjednosna i ekonomska situacija, nedostatak efikasne zaštite prava, nemogućnost povratka imovine i korištenja uništene i uzurpirane imovine, otežan pristup javnim službama, nemogućnost upotrebe maternjeg jezika i slično.