"BiH može da se reformiše, ali voljom svih, a ne nasiljem" (VIDEO)
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u Beogradu da BiH može da se reformiše, ali da to mora da bude voljom svih i u skladu sa predviđenim procedurama, a ne nasiljem.
"Da je Dejton pokušan da bude sproveden onako kako je napisan mogao bi možda da obezbijedi uspješnu BiH. Ovakav Dejton, izvitoperen od visokog predstavnika sigurno nije uspio da napravi BiH održivom za duže vrijeme i ona će biti predmet raznih potreba da se redefiniše", rekao je Dodik u Beogradu na naučnoj konferenciji "Dejtonski sporazum - dvije decenije mira i poruke za svijet".
Na konferenciji u Institutu za međunarodnu politiku i privredu, Dodik je rekao da najveći problem BiH "možda i jeste Dejton ovakav kakav jeste" i ocijenio da je možda bilo ispravnije da se BiH već u Dejtonu proglasi kao prostor sa tri nezavisne države.
"Ovako je Bosna sklepana, skrpana, Bosna u kojoj vri od stranaca koji donose neovlaštene odluke, Bosna koja sigurno neće uspjeti i koja ne može da uspije jer je previše međunarodnog intervencionizma u njoj", rekao je Dodik na konferenciji koja se održava uz učešće istaknutih intelektualaca i naučnih radnika iz Republike Srpske i Srbije.
On je naveo da 20 godina poslije Dejtona u BiH i dalje upravlja neizabrani stranac, kao i da pokušavaju da upravljaju strani ambasadori, promovišući jedan sasvim novi oblik upravljanja - "ambasadorokratiju" koja je nedodirljiva i ne razumije unutrašnje odnose.
"U BiH se danas ponovo rehabilitovala uloga međunarodne zajednice na jedan potpuno izvitoperen način. Oni upravljaju političkim elitama. Danas je najvažnije političko tijelo u BiH sastanak ambasadora zapadnih zemalja u Sarajevu koji se održava u pravilu petkom oko dva - tri sata, a odlučuju o temama koje im zadaje sarajevska politička čaršija i visoki predstavnik", rekao je Dodik.
On je ukazao na to da BiH danas nije stabilna, jer ima mnogo bezbjednosnih izazova i da "živimo u zebnji da se ne dese neki događaji koji bi definitivno imali uticaj i na političke procese u BiH".
Dodik je poručio da Republika Srpska ne smije nikada pristati da legalizuje ono što je učinio visoki predstavnik bez volje Srpske i istakao da parlament BiH ne može da donese nikakvu odluku o dodatnim nadležnostima, ako nema sporazuma između Republike Srpske i Federacije BiH i to je ustavni i dejtonski mehanizam.
On je dodao da je, nažalost, rasuta politička scena u Republici Srpskoj dovela do toga da ni politički akteri u Srpskoj više nisu jedinstveni o tome.
"Svako nastojanje da pokušamo riješiti bespravno ponašanje visokog predstavnika ili da skrenemo pažnju na neko pitanje kao što je referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH naiđe na ogromno protivljenje, prije svega onih koji su podržali visokog predstavnika da nametne zakone", rekao je predsjednik Republike Srpske.
Dodik je poručio da Republika Srpska mora da u političkom smislu zahtijeva rehabilitaciju izvornog Dejtona u smislu nadležnosti, jer joj je ukinuto mnogo nadležnosti bespravno, voljom visokog predstavnika.
"Srpska želi da bude faktor i subjekt na isti način kako je to napisano u Ustavu i Dejtonskom sporazumu. Ali, Republika Srpska ne može da ostane mirna i mora, bez obzira ko bio na vlasti, insistirati na dovođenju tih procesa i institucija u okvire Ustava", rekao je Dodik.
Predsjednik Republike smatra da je BiH jadna i neželjena zemlja u različitim pogledima, a da ju je Republika Srpska 1995. godine prihvatila jer je htjela da stane rat i da sačuva autonomiju koju je obezbijedila u Dejtonu.
Dodik je ukazao na to da BiH živi dvije stvarnosti - ustavnu i antiustavnu.
On je podsjetio da su, po Ustavu, institucije BiH - Predsjedništvo Bih sa Savjetom ministara kao pomoćnim tijelom Predsjedništvu i koji "ni po čemu nije bio predviđen da bude bilo kakav izvršni nivo vlasti".
"Savjet ministara se izrodio u tijelo koje i dalje ima problem sa nadležnosti i pokušava da zahvati sve šira ovlašćenja. Savjet ministara nije organ po Dejtonu nego pomoćno tijelo Predsjedništva", rekao je Dodik.
On kaže da je ustavna struktura BiH i njenih organa takva da u Ustavu postoji i Parlamentarna skupština sa dva doma, Ustavni sud i Centralna banka, ali da je u praksi sasvim druga.
"I dalje u Ustavu stoji da Savjet ministara ima samo tri, a u praksi ima 10 ministarstava, i dalje u Ustavu BiH piše da se Savjet ministara predstavlja kao pomoćno tijelo, a sve više pokušava da pridobije oreol izvršnog organa zaduženog za dodatnu centralizaciju BiH", rekao je Dodik.
On je ukazao da je "antidejtonska realnost" u BiH proizvela 80 institucija na nivou BiH, mahom uspostavljenih odlukama visokog predstavnika.
Dodik je ukazao da je tako u BiH, između ostalog, nametnut i takozvani "indirektni porez" koji je promijenio karakter finansiranja zajedničkih organa, koje su ranije i prema Dejtonu, finansirali entiteti.
On je podsjetio da visoki predstavnik danas egzistira i prima dobru platu od 24.000 evra mjesečno, ali da ne može ništa da nametne u Srpskoj zato što smo mu je poručeno da nijednu svoju odluku više neće moći da objavi u Službenom glasniku Republike Srpske i to je održano uprkos pritiscima.
Predsjednik Dodik navodi da je kršenje Dejtonskog sporazuma počelo odmah po njegovom potpisivanju, ukazujući da Savjet za provođenje mira nije predviđen Dejtonskim sporazumom, a uspostavile su ga zemlje koje su imale interes.
Dodik je rekao da se u međuvremenu praksa fokusirala na takozvani "duh Dejtona" gđe je visoki predstavnik pribavio sebi pravo da ga tumači kroz nametnuta "bonska ovlašćenja" protivustavno nametnuvši na taj način 280 zakona.
On je podsjetio da je Butmirski paket bio treći pokušaj promjene Dejtonskog sporazuma koji Republika Srpska i njena politička elita nisu htjeli da prihvate da se sprovedu na takav način.
Govoreći o slučaju "Sejdić - Finci", Dodik je objasnio da je Republika Srpska bila spremna da ga riješi tako što bi Srpska birala jednog člana, a Federacija BiH dva člana Predsjedništva BiH bez pominjanja nacionalnosti u entitetskom ustavu, ali da to FBiH nije htjela.
KUZMANOVIĆ: DEЈTONSKI SPORAZUM ЈE ЈEDAN OD NAЈUSPЈEŠNIЈIH U SVIЈETU
Dejtonski mirovni sporazum predstavlja jedan od najuspješnijih međunarodnih mirovnih sporazuma u svijetu, a pojedini zahtjevi za promjenu Ustava i samog sporazuma neopravdani su jer je postojeći akt kompromisno i jedino moguće rješenje za BiH, izjavio je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović.
Na naučnoj konferenciji "Dejtonski sporazum - dvije decenije mira i pouke za svijet" u Beogradu, Kuzmanović je rekao da su Srbi za kompromis, ali da neće nikada više dozvoliti prenos nadležnosti.
On je poručio da, s obzirom na dilemu da li mijenjati Dejtonski sporazum ili ne, svi koji vole Srpsku treba da kažu da ga treba primjenjivati, a ne mijenjati.
Nenad Kecmanović sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, otvarajući današnji skup u Institutu za međunarodnu politiku i privredu, istakao je da se 20 godina bave Dejtonskim sporazumom što je, prema nekima, loš znak i tumači se da se time sporazum osporava i revitalizuje, ali to se, kako kaže, može posmatrati i kao znak vitalnosti ovog sporazuma.
On je izrazio nadu da će se neke stvari riješiti prije obilježavanja 30 godina od Dejtona.
Direktor Predstavništva Republike Srpske u Beogradu Mlađen Cicović rekao je da se 21. novembra navršava 20 godina od Dejtonskog sporazuma, a to znači i 20 godina međunarodnog priznanja Srpske.
Direktor Instituta za međunarodnu politiku i privredu Branislav Đorđević podsjetio je da je tokom oružanih sukoba u BiH poginulo i nestalo više od 104.000 lica, a raseljeno je dva miliona ljudi.
On je dodao da ne treba zaboraviti da je rat u BiH jedan od najvećih sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Konferencija u Beogradu organizovana je da bi se na naučnom nivou ukazalo na status Republike Srpske 20 godina nakon Dejtonskog sporazuma.
U radu skupa učestvuje predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, te 29 istaknutih intelektualaca i naučnika iz Srpske i Srbije.
Skup će imati četiri tematske sesije u okviru kojih će biti razmatrani istorijski i međunarodni značaj Dejtona, konstitutivno uređenje BiH, odnos duha i slova Dejtona, transformacija Aneksa četiri, nominalna i stvarna uloga visokog predstavnika, budućnost poluprotektorata, kao i evropska perspektiva Republike Srpske i BiH.
Konferencija je organizovana u saradnji sa Fakultetom političkih nauka iz Banjaluke i Predstavništvom Republike Srpske u Beogradu.