Zašto su zanemareni carinski terminali u Srpskoj?
Prevoznici su u Rači, od petka čekali na carinjenje robe, bez pitke vode i uslovnih mokrih čvorova. Tvrde da je ugroženo zdravlje prevoznika. Od otvaranja graničnog prelaza u Rači, u koji je uloženo šest miliona evra, nema pitke vode.
Voda iz arteškog bunara, dubine 40 metara je tehnička voda. U Udruženju prevoznika tvrde da se neispravna voda koju vozači koriste za održavanje higijene upotrebljava i u dva kafića. U Upravi za indirektno oporezivanje kažu da voda iz crpne stanice, čija je revitalizacija urađena nakon prošlogodišnjih poplava, nije za piće. U kafićima uvjeravaju da donose pitku vodu za kuvanje čaja i kafe, ali nisu dozvolili da to snimi naša ekipa.
24 časa provedena na carinskom terminalu u Rači vozače košta 42 marke. Carina je kažu skuplja nego u državama u kojima imaju idealne uslove, a na Rači nemaju ni minimalne.
- Imamo gdje popiti čaj, kafu i oprati ruke. Ne znam koliko je to ispravno, koliko je to zdravo, rekao je Rodoljub Јotanović, Prnjavor.
Voda na graničnom prelazu Rača je zagađena fekalijama, tvrde u Udruženju prevoznika, koje traži da se oformi Komisija koja bi otvorila crpnu stanicu i utvrdila pravo stanje.
- Da se ta voda uzme za uzorak i ispita i tada će javnost da vidi da je voda zatrovana voda sa kojom prevoznici piju čaj, piju kafu, peru se sudovi. Bukvalno voda je zagađena, rekao je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika Srpske.
Crpna stanica je pod ključem. Na njeno otvaranje čekali smo dva časa, koliko je trebalo zaposlenima iz Odsjeka za upravljanje i održavanje carinskih terminala da stignu iz Tuzle.
Objekat je 80% revitalizovan nakon prošlogodišnjih poplava, ali voda je samo tehnička, o čemu su svi obaviješteni .
Ugrađene su potapajuće pumpe, čiji kapacitet zadovoljava potrebe i hidrantske i sanitarne mreže, a ima i sistem za doziranje hlora, uvjeravaju iz Uprave za indirektno oporezivanje .
- Voda koja se koristi za sanitirne čvorove. Dakle, to nije voda za piće. Po tom osnovu mi imamo određena uvjeravanja nadležnih inspekcijskih organa o kvalitetu te vode, naglasio je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Osim nedostatka osnovnih uslova, prevoznici se žale i na lošu organizaciju rada fito -sanitarnih inspektora, koja ne prati rad carinskih organa zbog čega, kažu, trpe ogromne gubitke.
Vozači, koji su na terminal stigli u petak nakon 17 časova, čekali su na carinjenje robe do danas, jer je u subotu bio praznik i inspekcija nije radila. To ih je koštalo i živaca i para, jer su platili terminal za tri dana - svaki po 42 marke.
U Inspektoratu odgovaraju da je rad republičkih inspektora u spoljnotrgovinskom prometu definisan u skladu sa radnim vremenom carinskih organa i posljednjih godina unaprijeđen. Zimi rade od 8 do 17 časova, a subotom od 9 do 15.
- Unazad nekoliko godina Inspektorat Republike Srpske za kontrole koristi inspekcijski informacioni sistem koji podrazumijeva da sam pregled elektronskim putem što dosta ubrzava same pocedure i samo trajanje kontrole, istakla je Dušanka Makivić, portparol Inspektorata rada Srpske.
Udruženje prevoznika tvrdi da se na graničnim prelazima i terminalima u Srpskoj, gdje su šefovi Bošnjaci - teorijom što gore, to bolje želi namjerno stvoriti negativna slika.
Zato su, kažu, i tražili da se oformi Komisija koja bi i dokazala da su carinski terminali u Federaciji BiH u besprijekornom, a u Srpskoj u katastrofalnom stanju.
U Upravi za indirektno oporezivanje tvrde da rade sve kako bi stanje bilo bolje, ali u skladu sa mogućnostima i ograničenim budžetom za održavanje, jer ne mogu raspolagati prihodima korisnika carinskih terminala, od kojih se godišnje naplati 15 miliona maraka.