Svjetski lideri o postizanja novog sporazuma o klimi
Ruski predsjednik Vladmir Putin izjavio je u obraćanju učesnicima konferencije da se nada da će novi sporazum o klimatskim promjenama, koji će zameniti protokol iz Kjota, biti postignut zajedničkim naporima.
"Nadamo se da ćemo, ako udružimo napore, moći da postignemo novi sporazum o klimatskim promjenama, koji će zamijeniti Kjoto i služiti interesima svih država i naroda poslije 2020. godine", poručio je Putin.
Rusija želi da taj novi sporazum bude sveobuhvatan, efikasan i ravnopravan, napomenuo je on.
"Podržavamo dugoročan cilj rada na nacrtu novog sporazuma, kojim će se ograničiti rast temperature na dva stepena Celzijusa do kraja 21. vijeka", naveo je Putin, prenijela je agencija Tas s.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je na konferenciji takođe ukazao da se pokazalo da je ekonomski razvoj moguć uporedo sa zaštitom čovjekove okoline.
Rusija je bila posljednja industrijalizovana zemlja koja je ratifikovala sporazum iz Kjota i omogućila mu da stupi na snagu 2001.godine.
Američki predsjednik Barak Obama ocenio je da bi konferencija mogla da bude "prekretnica" u naporima da se ograniči globalno zagrijavanje.
On je pozvao učesnike iz 195 zemalja među kojima su šefovi država i vlada 147 zemalja da postignu dogovor koji nešto znači jer nas "naredna generacija posmatra."
"Klimatske promjene bi mogle da defnišu konture ovog vijeka više nego bilo koji drugi izazov. Јa sam ovde došao lično da kažem da SAD ne samo da prepoznaju problem nego su riješene da nešto u tom pogledu učine," rekao je Obama.
On je napomenuo da su protekle godine pokazale da je globalna ekonomija rasla a da je emisija gasova ostala ista, što opovrgava argument da su "ekonomski rast i zaštita čovjekove okoline u koliziji."
Kina emituje oko 30 odsto štetnih gasova u svijetu, dok SAD emituju oko 16 odsto takvih gasova.
U obraćanju učesnicima konferencije kineski predsjednik Sji Đinping je rekao da konferenciju ne vidi kao "prekretnicu" ili "finiš" već kao "novu polaznu tačku" a tom igrom riječi je mozda želio da naglasi razmimoilaženje u stavovima između industrijalizovanih zemalja i novih ekonomija, ocjenjuje Bi-Bi-Si.
On je rekao da klimatske promjene idu dalje od nacionalnih granica i da je to "zajednička misija za čovječanstvo" a potom je ponovio obećanje Kine da će početi da smanjuje emisiju štetnih gasova sa vrhunca koji će dostići 2030. godine.
Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da je potrebno postići obavezujući dogovor koji bi bio praćen redovnim provjerama napretka, kako bi se i obezbijedio napredak u ublažavanju efekata globalnog zagrijavanja.
Cilj samita u Parizu je "obavezujući zakonski okvir", kao i mehanizmi obavezne provjere, da bi se premostio jaz između uticaja već obećanih mjera na globalno zagrijavanje i mjera koje je tek potrebno preduzeti da bi se ograničio rast temperature, rekla je Merkel.
Postizanje konačnog sporazuma o klimatskim promenama u Parizu je neizvjesno, s obzirom da se očekuje da će Kongres SAD blokirati svaki eventualni dogovor koji je obavezujući, navela je agencija Rojters, dodajući da EU insistira na usvajanju obavezujućih ciljeva.
Francuski predsjednik Fransoa Oland poručio je da je na dnevnom redu samita "sam život", izrazivši očekivanje da će na kraju te značajne konferencije biti postignut univerzalan i obavezujući sporazum u cilju smanjenja globalnog zagrevanja.
"Ovaj samit se tiče budućnost planete, budućnosti života", ukazao je Oland, podsjetivši istovremeno da je prije samo dvije nedjelje grupa fanatika posijala smrt po ulicama francuske prestonice.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun poručio je da samit o klimi treba da označi istinsku prekretnicu i da se završi postizanjem trajnog sporazuma.
"Moramo otići dalje i brže od već datih obećanja", istakao je on, otvarajući dvonedjeljnu konferenciju u francuskoj prestonici, prenijeli su francuski mediji.
Kako je ocijenio, postoje četiri kriterijuma za uspjeh, od kojih je prvi trajnost sporazuma koji treba, prema njegovim riječima, da pošalje jasnu poruku i predloži dugoročan projekat koji podrazumijeva smanjenje globalnog zagrijavanja na ispod nivoa od dva Celzijusova stepena.
"Sporazum treba da bude dinamičan i da može da se prilagođava promjenana, a da pri tom ne mora da se stalno iznova o njemu pregovara", precizirao je generalni sekretar UN.