"Kustendorf" važna prilika za mlade autore
Igor Simić, čiji je film "Naši čuvari" u takmičarskom programu ovogodišnjeg Kustendorfa, vidi značaj festivala u upoznavanju što više ljudi, druženju iz čega može da proistekne i neki zajednički projekat.Simić kaže da su i lična iskustva reditelja, o kojima sluša na radionicama, vrlo bitna.
"Mateo Garone je uložio sopstvenu kuću da bi snimio film i film nije prošao baš najbolje, ali on je iskreno pričao o tome. Lična iskustva reditelja su strašno bitna zato što je onda nama lakše kada ulazimo u neki naš projekat", istakao je Simić, koji priprema prvi dugometražni film posvećen njegovoj generaciji i njihovom potencijalu "da spasu svijet od apokalipse koja stiže".
Stefanu Ivančiću, koji nekoliko godina dolazi na Kustendorf, pažnju je privukao novi program "Dekolonizovanje filma" i ostvarenja "Njemačka mladost" Žana Gabrijela Perioa i "Planine mogu da odu" Đije Žangkea.
O takmičarskim filmovima kaže da su drugačiji, bave se temama koje su relevantne na svjetskom nivou i odgovaraju programskoj selekciji festivala.
"Kustendorf je interesantan za mlade ljudi koji žele da se bave filmom u Srbiji, imaju mogućnost da dođu i vide velike svjetske autore, pričaju sa njima i pogledaju filmove koje ne bi imali priliku vide negdje drugdje, a opet studenti filmske režije čiji su filmovi u takmičarskom programu imaju priliku da dobiju neku vrstu vidljivosti, jer su u prvom planu festivala, to je jako bitno za početnika", ocijenio je Ivančić.
Najsnažniji utisak na Kostu Ristića, studenta filmske režije, koji u takmičarskom programu učestvuje sa svojim kratkim filmom "Ruža vetrova", ostavio je takođe novi program festivala "Dekolonizovanje filma", koji je značajan "naročito sada kada se ponovo budi taj antiimperijalistički i antikolonijalni pokret".
Kustendorf, prema njegovom mišljenju, pruža priliku mladim autorima da prikažu svoje filmove.
Ristić priprema film koji će biti njegov završni master rad i za koji je dobio sredstva na konkursu Filmskog centra Srbije i ima utisak da se posljednje dvije godine situacija u kinematografiji malo popravlja, mada, naglašava, i dalje nedostaju čitave strukture, bioskopi, institucije koje bi držale celu tu industriju.
Marko Grba Sing prvi put je došao na Kustendorf 2009. kako bi sreo DŽima DŽarmuša i od tada dolazi svake godine, dva puta je imao film u takmičarskoj selekciji (2012. i 2016).
"Nisam znao ni kako ceo ovaj festival funkcioniše, ali vidio sam da je bilo vrlo pristupačno, mogao si da priđeš velikim zvijezdama i to se očuvalo do danas. Ta intima ovdje je super, što se svi srećemo. Јoš uvijek mi sve ovo prija, svaki put nešto novo otkrijem i postoji kontinuitet u dovođenju velikih ljudi iz svijeta filma", rekao je Sing Tanjugu.
Za njega je svaki novi film nešto novo i znači mu da čuje tuđa iskustva o snimanju filma.
Sing i Ivančić zajedno će režirati igrano-dokumentarni film o srpskom Don Kihotu i Sančo Pansi. Angažovali su naturščike, dobili novac za razvoj scenarija i za razvoj projekta, te se nadaju da će tokom ove godine snimati.