Ivanić: BiH mora predati aplikaciju za EU zbog kompleksne geopolitičke situacije
"Neće biti lako dobiti status kandidata, ali sam optimista. Ako BiH ostane izolovana na zapadnom Balkanu, mislim da bi ona bila naredni potencijalni prostor za krizu i da bi EU na kraju mogla snositi posljedice za to", naglasio je Ivanić.
“To se može primijetiti u kontekstu Libije, gdje brojne izbjeglice dolaze u zapadnu Evropi preko Italije, Malte, ili na primjeru Sirije i svih migranata koji dolaze u Evropsku uniju, na primjeru Ukrajine i vrlo problematičnih ekonomskih odnosa između EU i Rusije, tako da EU ne treba još jedan izvor krize“, stav je Ivanića. Stoga, kaže, vjeruje da će EU prihvatiti aplikaciju BiH i dati joj status kandidata.
“Tek tada počinje pravi posao. Ako BiH ne postane dio EU, ostaće izolovana i mi ćemo ostati da se bavimo našim unutrašnjim razlikama. Bošnjaci, Srbi i Hrvati će nastaviti s unutrašnjim političkim sukobima. Ako budemo dio nečeg većeg i šireg, onda ćemo morati prihvatiti pravila koja su postavljena negdje daleko odavde. Svi moramo prihvatiti taj set pravila. Zbog toga, mislim da postoji spremnost na svim nivoima vlasti da se ide u tom pravcu. Svi zajedno smo potpisali izjavu Predsjedništva BiH početkom prošle godine o evropskoj perspektivi za BiH.
Slažem se da će biti problema s različitim nivoima vlasti i da će biti potrebno prilagoditi različite stavove. Ali čak i tada, ne bi trebalo biti mnogo problema, jer ono što ćemo pregovarati ustvari je način na koji ćemo morati prihvatiti pravila EU. Nije da mi možemo biti ti koji će mijenjati postojeća pravila Evropske unije. Mi ćemo jedino pregovarati o tome kada, kako i koliko dugo će nam trebati za njihovo provođenje i mislim da je moguće postići dogovor o ovome. Belgija, naprimjer, ima dva ministarstva poljoprivrede u dva dijela zemlje i imaju vrlo jednostavno pravilo, ukoliko se slažu o nečemu, oni glasaju za to, ako ne, suzdržavaju se od glasanja u EU. Mi možemo isto pravilo primijeniti u BiH.Stoga vjerujem da BiH može razviti zajednički stav. Dakle, ne mislim da unutrašnja struktura zemlje predstavlja problem. Јedino pitanje je želimo li mi to učiniti ili ne“, ističe Ivanić.
Dodaje da moramo učiniti mnogo toga prije nego budemo spremni postati članicom EU. “Treba nam vremena za to. Na primjeru Hrvatske možemo vidjeti da je toj zemlji bilo potrebno desetak godina da od statusa kandidata dođe do punopravnog članstva. Dakle, period od deset godina je realan i to u najboljim mogućim uslovima u kojima moramo usvojiti sva pravila i propise, ispuniti sve obaveze što će na kraju rezultirati punopravnim članstvom. Mislim da je status kandidata veoma važan, jer to znači da imate na raspolaganju finansijsku podršku.
Da budem iskren, ako bih bio u poziciji da biram, želio bih da BiH bude zemlja kandidat neko vrijeme, pod uslovom da imamo finansijsku podršku, kako bi se zapravo pripremila za članstvo. Јer, onog trenutka kada postanete punopravna članica, nema više finansijske podrške. Stoga, status kandidata može biti čak i koristan za zemlju ako imamo neophodno znanje i vještine da to maksimalno iskoristimo“, rekao je Ivanić.
Napominje da, ukoliko se BiH ne približi članstvu u EU, pesimističan je o tome koliko će BiH biti u stanju regulisati procese unutar same sebe.
“Ako ostanemo u izolaciji bez jasne evropske perspektive, mi ćemo nastaviti da se sukobljavamo o stvarima o kojima se ne slažemo. Ovo je odlična situacija za političke elite, jer u izolovanom društvu možete jako lako manipulisati ljudima, ali ako smo dio nečeg većeg, onda postoji ne samo unutrašnji već i pritisak izvana da se političke elite ponašaju na jedan opušteniji način. U tom slučaju, unutranje razlike će biti manje bitne. Stoga, ako želimo stabilnu BiH, mora postojati bliža veza s EU. Ako pitate da li je BiH danas spremna da postane član EU, reći ću da nije, ali to nije razlog da se ne ostvaruje napredak u tom pravcu. Naprotiv, moramo imati EU perspektivu da bismo postali spremni za članstvo“, naglasio je Ivanić.
On je dodao da ne voli pričati o članstvu u NATO-u, u ovoj fazi, jer smo još toliko daleko, a postoje i neka sporna politička pitanja koja se mogu koristiti unutar BiH iz različitih razloga.
“Neke političke snage u BiH kažu ‘ne’ članstvu u NATO-u, posebno one u RS-u, jer Srbija ne ide u tom smjeru. Sve dok Srbija ne bude dio NATO-a, teško je očekivati od srpskih političara da podrže članstvo BiH u NATO-u. Takođe, mi nemamo Akcioni plan za članstvo (MAP), ali bitno je da nema neslaganja o MAP-u, jer je bivša vlast u BiH glasala za MAP. SNSD, SDP i tadašnja koalicija, svi su glasali za to. Aktuelna vlast nema problem s MAP-om. I ono što zapravo predstavlja MAP, a to je demokratski uticaj na vojne snage, što implicira bolju opremljenost oružanish snaga i nama to zaista treba. Dakle, u svakom slučaju, bili članica ili ne, mora postojati civilni uticaj na vojni sektor i zbog toga sam veoma protiv svih diskusija koje su beskorisne u ovoj fazi. Trebaće nam godine da provedemo reforme prije nego što dođemo u situaciju da apliciramo za članstvo i sve dok ne postoji regionalni sporazum o ovome, nisam optimista o pitanju NATO-a. Ali, nadam se da će tokom mog mandata BiH dobiti MAP i da ćemo provesti neophodne reforme“, kazao je Ivanić.
Prije podnošenja zahtjeva za članstvo u EU pitanje koje BiH mora riješiti jeste pitanje kvota i tradicionalne trgovine s Hrvatskom i dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). S tim u vezi Ivanić naglašava da postoji mnogo različitih aspekata o ovom pitanju i da njegov tim ima veliku odgovornost da pregovara u najboljem interesu za BiH. “Definitivno postoje zahtjevi da se SSP izmijeni i prilagodi. Ne volim taj izraz ,tradicionalna trgovina’, jer ne postoji takva obaveza u SSP-u s BiH i naš glavni interes je da imamo oslonac u SSP-u koji je ključan pravni dokument u ovom slučaju.
Јedino što BiH očekuje iz Brisela je podrška. Mi ne tražimo nikakav poseban pristup, ali želimo neku vrstu razumijevanja i pristup koji je primijenjen u slučajevima s nekim drugim zemljama. Naprimjer, u slučaju Hrvatske i Slovenije ili Mađarske, kvote su prepolovljene, a tako nešto bi moglo biti prihvatljivo i za nas. Ako žele da nam pomognu, mogu nam pružiti malo veću podršku na način da subvencionišemo domaću ekonomiju. Ne mislim da bismo trebali prihvatiti formalno pravilo bez bilo kakvih zahtjeva s naše strane. Dakle, mislim da ima prostora za dogovor ako postoji uzajamno razumijevanje, ali ako se pred nas budu postavljali ultimatumi, to ne bi bilo fer prema BiH i mislim da to nećemo moći prihvatiti“, ističe Ivanić.