latinica  ћирилица
01/02/2016 |  12:59 ⇒ 20:19 | Autor: SRNA

Uskraćena podrška inicijativama poslanika SNSD-a i SDS-a

Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH, čiji su predlagači poslanički klubovi SNSD-a i SDS-a, nisu danas na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dobili podršku ni za usaglašenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, kao ni za principe prijedloga zakona.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH - Foto: RTRS
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiHFoto: RTRS

Za su glasali poslanici Aleksandra Pandurević /SDS/, Lazar Prodanović /SNSD/ i Momčilo Novaković /NDP/, a protiv su bili Šefik DŽaferović, Šemsudin Mehmedović i Senad Šepić, svi iz SDA, Damir Arnaut /SBB/ i Željko Komšić /DF/. Poslanik HDZ BiH Nikola Lovrinović bio za ustavni osnov Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, ali je u ostalim glasanjima bio uzdržan.

Tokom diskusije Novaković je istakao da Prijedlog zakon o izmjenama Krivičnog zakona BiH ima ustavni osnov, kao i da su principi tog zakona usko povezani i sa Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH.

"Politika, a ne struka odredila je ishod današnjeg glasanja", konstatovao je Novaković i upozorio da bi ovakva praksa mogla da BiH uvede u stanje sa teškim posljedicama.

Arnaut je rekao da nije saglasan sa Novakovićem, ali je istakao da će SBB biti partner za reformu pravosuđa u BiH.

U obrazloženju Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, poslanici SDS-a i SNSD-a naveli su da s ciljem jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda BiH, stranci moraju ustupiti mjesta domaćim sudijama.

"Neoubičajeno je da najviši sud jedne zemlje ima sudije strane državljane. Okončanje te prakse neophodno je sa stanovišta suvereniteta i demokratskih načela. Јačanje domaćih institucija obaveza je BiH i u procesu evropskih integracija. Zbog toga je neophodno donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH", istaknuto je u obrazloženju.

Prijedlogom zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH predviđeno je da se iz ovog zakonskog rješenja brišu odredbe koje se odnose na pravno sankcionisanje u slučaju neizvršavanja konačnih odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava.