Zakon o Ustavnom sudu BiH i dalje predmet sporenja u parlamentu
Za postojanje ustavnog osnova i usaglašenosti sa pravnim sistemom BiH ovih zakonskih prijedloga, koje je u parlamentarnu procedru uputio Klub srpskih delegata u Domu naroda, glasala su dvojica prisutnih srpskih članova Sredoje Nović i Dragutin Rodić, te hrvatski član Ljilja Zovko, dok su protiv bila dva bošnjačka člana Halid Genjac i Safet Softić.
Prilikom glasanja o principima "za" su bili Nović i Rodić, "protiv" Genjac i Softić, dok je Zovkova bila uzdržana.
Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH predviđa se da domaće sudije zamijene troje stranih, dok se Prijedlogom izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH predviđa brisanje odredaba o sankcijama u slučaju neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH.
Obrazlažući predložene zakone, Nović je istakao potrebu da se razdvoje politika i pravo, te pozvao na otvaranje svih neriješenih pitanja u BiH, bez obzira koliko ona bila složena i teška.
"Ovako godinama tapkamo u mjestu jer niko ne želi da se teška pitanja stave na sto i rješavaju", rekao je Nović, ističući da rješavanje samo lakših pitanja ne vodi napretku BiH.
Nović je doveo u pitanje samostalnost BiH ukoliko u njenim pravosudnim institucijama, prije svega Ustavnom sudu, odluke donose stranci.
"Da li smo spremni da korak po korak rješavamo probleme, koji se, prije svega, odnose na ravnopravnost, demokratičnost i odnos među narodima?", upitao je Nović.
Prema njegovim riječima, prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu moglo je biti prihvatljivo u početku, kada je trebalo stabilizovati prilike u BiH, ali više nije, posebno jer troje stranih sudija mogu da prevagnu u bilo čiju korist.
"Ako mi ne možemo sjesti i dogovoriti se, ne vidim ko to može", rekao je Nović, dodajući da zahtjev za zamjenu stranih sudija u Ustavnom sudu BiH domaćim nije iniciran odlukom ovog suda o Danu Republike Srpske.
Nović je dodao da strane sudije ne mogu u potpunosti da razumiju situaciju u BiH, jer je "jedno čitanje knjiga, a drugo stvarana situacija BiH".
"Da smo umjesto stranih tamo imali troje domaćih sudija prilikom donošenja ove, ali i drugih odluka, mislim da bi se u BiH neke stvari drugačije odvijale", rekao je Nović.
Podsjećajući da dio odluka Ustavnog suda BiH nikada nije sproveden i da se time stalno manipuliše, Nović je upitao da li je do sada ikada utvrđeno ko je odgovoran za nesprovođenje odluka i da li se uopšte može utvrditi lična odgovornost za to.
"Ako je tačno da niko nije odgovarao, onda je ta odredba bespredmetna u zakonodavstvu", rekao je Nović i dodao da ova dva zakonska prijedloga treba zadržati u parlamentarnoj proceduri, jer je parlament pravo mjesto za raspravu o svim pitanjima.
Rodić je ocijenio da je u BiH ključno povjerenje, koga, nažalost, nema, prije svega, u pravosuđe.
"Ustavni sud jedina je pravosudna institucija u BiH koja ima izvorno uporište u Ustavu BiH, a sve ostale nametnute su odlukama visokog predstavnika", rekao je Rodić.
On je podsjetio da je Ustavom BiH predviđeno da Parlamentarna skupština BiH zakonom može rješavati pitanja o Ustavnom sudu.
"Oba zakona neosporno imaju ustavni osnov i usaglašeni su sa pravnim sistemom BiH", rekao je Rodić. On je pozvao Komisiju da podrži ove zakonske prijedloge i omogući dalju parlamenatrnu raspravu u pravcu traženja rješenja za jačanje povjerenja u institucije BiH.
Softić smatra da o ovom i drugim pitanjima slične težine treba prvo postići političku saglasnost, pa tek onda voditi parlamentarnu raspravu.
"Ova dva zakona došla su u proceduru kao posljedica odluke Ustavnog suda o 9. januaru. U ovoj situaciji nismo u poziciji da u parlamentu donosimo ovako krupne odluke", rekao je Softić.
Prema njegovim riječima, dok ne budu riješena neka druga pitanja, poput entitetskog glasanja, ne treba narušavati postojeću strukturu BiH."Nastavljanje rasprave o ovako krupnom političkom pitanju samo je gubljenje vremena", smatra Softić.
Na ove tvrdnje Softića replicirao je Rodić, koji je istakao da je entitetsko glasanje imperativna norma u Ustavu BiH.
"Parlamentarna skupština može donositi zakon i urediti Ustavni sud kako to odgovara građanima u BiH", rekao je Rodić.
Nović je naveo da je Parlamentarna skupština BiH mjesto za usaglašavanje političkih stavova i izrazio protivljenje da se politička pitanja negdje drugdje dogovaraju.
Genjac je konstatovao da su oba zakonska prijedloga legitimna, ali da nemaju ustavni osnov, niti da su usaglašena sa pravnim sistemom BiH.
Hrvatski član Ustavnopravne komisije Ljilja Zovko nije učestovala u raspravi, ali je naknadno novinarima iznijela stav da neka pitanja ne treba parcijalno rješavati, već da je potrebno sprovesti širu raspravu o nizu neriješenih pitanja u BiH.
Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakna BiH i Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH na dnevnom su redu sjednice Doma naroda koja će biti održana iduće sedmice.