Slovenija: Teškoće s verifikacijom zahtjeva iz BiH za povrat stare devizne štednje
Savjet Evrope zaduženo je za praćenje sprovođenja tog zakona koji je donesen lani u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, prema čijoj presudi štediše Ljubljanske banke treba tretirati jednako bez obzira jesu li štedjeli u podružnicama banke u Sloveniji, kojima je Ljubljana isplatila štednju, ili izvan nje u vrijeme pred raspad nekadašnje Јugoslavije.
Prema informaciji Slovenske televizije, Slovenija tvrdi da joj je dokumentacija o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Sarajevu nedostupna jer je banku 1993. nacionalizirala Vlada BiH.
Postupak predaje zahtjeva za povrat devizne štednje započeo je početkom novembra prošle godine, a kako se saznaje, u prva dva mjeseca pristiglo je skoro 20.000 zahtjeva.
Zahtjevi za povrat štednje mogu se podnositi do kraja 2017. godine, a Slovenija je obećala da će prve isplate onima za koje se dokaže da je evidencija tačna početi isplaćivati u drugom kvartalu ove godine.
Slovenija računa da će cijeli trošak povrata stare devizne štednje štedišama izvan Slovenije iznositi skoro 400 miliona evra, u što su uključeni i troškovi vezani za verifikaciju zahtjeva.
Sredstva su osigurana u budžetu za iduće dvije godine.
Prema podacima Ljubljanske banke, neisplaćena glavnica s naslova stare devizne štednje u Hrvatskoj i BiH iznosi 258 miliona eura. Za razliku od dubioza vezanih za dokumentaciju štediša iz BiH i njihovih pravnih nasljednika, dokumentacija bivše Ljubljanske banke Zagreb je “čista“, pa se računa da s verifikacijom zahtjeva njenih štediša neće biti problema.