Analitičari: Susret Kirila i pape istorijski, ali simboličan
Predsjednik Centara za istraživanje religije, politike i društva u Novom Sadu Nikola Knežević je u izjavi za Tanjug kaže da misli da će u izvjesnoj mjeri taj susret uticati na odnos SPC i Katoličke crkve, dok naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije Aleksandar Raković smatra da on neće naručito uticati na te odnose.
''Moramo imati u vidu da Srpska pravoslavna crkva, iako nezavisna i autokefalna, izuzetno uvažava mišljenje patrijarha Kirila, te ima posebno snažne i dobre odnose sa RPC'', rekao je Knežević.
On je ukazao i da je jasno da će presudan uticaj na odnose SPC i Rimokatoličke crkve imati rad zajednicke komisije o Alojzu Stepincu, kao i da će uticati na eventualnu posjetu pape Franje Srbiji.
''Dakle, rješavanje otvorenih pitanja iz prošlosti koja opterećuju odnose SPC i Vatikana kroz rad zajedničke komisije imaće presudan značaj na dolazak pape'', rekao je Knežević.
U svakom slučaju, istakao je, veoma je bitno da do te posjete dođe jer to u određenom smislu opterećuje i odnose Hrvatske i Srbije, dva bratska i geografski i kulturno bliska naroda.
"Moramo priznati da situacija u regionu nije nimalo naivna s ozirom na eskalaciju nacionalizma i koji dolazi iz ekstremno desnih političkih krugova", rekao je.
S druge strane, Raković kaže da sastanak ruskog patrijarha i rimskog pape neće naručito uticati na odnose SPC i Rimokatoličke crkve.
''Čini mi se da kod nas u javnosti postoji izvjesna doza zablude da će ovaj susret doprinijeti i produbljenju odnosa i saradnje Rimokatoločke crkve i SPC u smjeru koji bi doveo do posjete pape Srbiji, Beogradu. Do toga neće doći i ovaj susret sa tim nema nikakve veze i u tom smislu ne treba ga na taj način ni tumačiti'', rekao je Raković.
On je ocijenio da SPC ima sa Rimokatoličkom crkvom otvoreno pitanje - pitanje kanonizacije Stepinca o čemu tek sad treba da se diskutuje u okviru zajedničkog zasjedanja dvije komisije.
''Vidjećemo gdje će voditi ishod tog dijaloga između SPC i Rimokatoličke crkve o toj vrlo spornoj, gorućoj, temi kakva je kanonizacija Stepinca, koji je bio poglavar Rimokatoličke crkve u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', zaključio je Raković.
Govoreći o samom susretu, sagovornici navode da je bez sumnje riječ o istorijskom trenutku u svakom smislu te riječi, koji je, kako se čuje, planiran dvije decenije.
"Radi se o susretu predstavnika dvije najstarije hrišćanske konfesije. Razumije se, Patrijarh Kiril ne predstavlja sve pravoslavne zemlje, ali predstavlja najveću pomjesnu pravoslavnu crkvu i u tom kontekstu značaj susreta je veliki, naročito jer se radi o prvom susretu poglavara dvije crkve. U jednom romantičnom aspektu, to je susret novog i starog Rima, dvije sestrinske crkve koje nose balast istorijsko-političkih sukoba", kaže Knežević.
Napominje da ovaj susret, svakako, ima konkretan cilj - a to je skretanje medijske pažnje na tešku situaciju u kojoj se nalaze hrišćani na Bliskom Istoku, Africi i u svijetu uopšte, a koju je papa jednom prilikom ocijenio kao "genocid".
"Veliki broj hrišćana se pod najezdom islamskog ekstremizma nalazi u gotovo bezizlaznoj situaciji. Dok, zapadne zemlje objeručke prihvataju migrante iz Sirije i Iraka, na tim prostorima, ali i u Nigeriji, Somaliji događaju se progoni hrišćana nezapamćenih razmjera", naveo je.
Vjeruje, kaže, da će dva vjerska poglavara razgovarati o načinima kako da se ova eskalacija nasilja zaustavi.
"Svakako, u ovakve razgovore bi trebalo uključiti i predstavnike treće i druge po veličini, hrišćanske konfesije - protestanata koji pored Rimokatolika poseduju najviše resursa za rješavanje ovih pitanja. Ova posjeta može imati i implikacije na jednu vrstu otopljavanja odnosa između Rusije i Zapada", rekao je.
Podsjetio je na to da su se Putin i papa Franjo sastali prošle godine i da su veze između crkve i države u Rusiji izuzetno jake, te da je njihov sastanak bio i uvertira u ovaj.
"Patrijarh Kiril i papa Franjo odlučili su da ostave otvorena pitanja po strani, poput onih koja se tiču i sfere uticaja obje crkve u Ukrajini i ujedine se oko trenutno najvećeg problema koji prevazilazi konfesionalne podjele i predstavlja prijetnju cjelokupnom hrišćanstvu", naveo je Knežević.
Raković, pak, smatra da susret dvojice poglavara može doprinijeti otpoljavanju odnosa Rimokatoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve.
"Ovaj susret je planiran, koliko čujemo iz izvora Rimokatoličke crkve, čitavih 20 godina. To je dug vremenski period", kaže Raković i objašnjava da do susreta, kako kaže, nije došlo zbog toga što Ruska pravoslavna crkva insistirala da postoje problemi sa nelegitimnim prozelitizmom Rimokatoličkle crkve na teritoriji Moskovske patrijaršije.
Ovo je, ističe, prilika da se diskutuje o ovoj temi i drugim temama, a koliko, kako kaže, možemo da vidimo iz izvora bliskih i jednoj i drugoj crkvi diskutovaće se o krizi na Bliskom istoku i progonu hrišćana koji se događa na tom prostoru.