Građani voze automobile na baznim uljima, uvoz povećan (VIDEO)

Gdje završavaju i na koji način se troše hiljade tona baznog ulja koje se uvozi u Bosnu i Hercegovinu još nije poznato. Da se određene aktivnosti na terenu ipak sprovode potvrđuje i nedavna policijska akcija „Kolt“, na području Banjaluke i Prijedora. Rezultat – 13 uhapšenih zbog sumnje da su iz Italije i Srbije uvozili bazna ulja i prodavali ih kao evrodizel na šest benzinskih pumpi u Srpskoj. Ta je akcija brojnim vozačima bila razlog za sumnju u kvalitet pogonskih goriva svojih četvorotočkaša. Na pumpama na kojima je utvrđeno da je točeno lažno gorivo sipao je i Đuro Krunić. Većih problema. kaže, nije imao.

"Sipao sam, sila puta.  Јa toliko nisam osjećao da li je bilo problema. Nekad mi je bilo malo „nejače“ auto.", rekao je Đuro Krunić iz Prijedora. Za razliku od Krunića, koji vozi automobil starijeg datuma, probleme bi mogli da imaju vlasnici novijih četvorotočaša. Kvar se, kažu stručnjaci, može javiti kod injektora, odnosno dizne koja služi za unos goriva u motor. Zbog konstantnog povećanja kvaliteta goriva na novim modelima automobila ovi dijelovi nešto su osjetljiviji.

"Vjerujte da kvar može da pređe od 800 do 1500 maraka po jednom vozilu samo injektora u lancu koji služe za regulisanje rada motora. Šteta je ogromna, a izbjeći se može jedino na način da potrošači gorivo toče, ili stalno na istoj pumpi, ili u istom lancu", kaže automehaničar Aleksandar Brkić.

Da je, uz sve sumnje, gorivo u Srpskoj ipak kvalitetno potvrdio nam je i automehaničar. Naglašava da razloga za oprez imaju stanovnici manjih sredina u kojima nema većih lanaca benziskih pumpi.

"Јedino što se desi kvar to su kvarovi sipani na pumpama van gradskih područja na pumpama manje poznatim koji prave ovakve kriminalne radnje. Ni jedna ozbiljna pumpa neće sebi dozvoliti takve radnje. Svi ovi kvarovi koje smo imali zbog goriva je sipano iz kanti ili ispod ruke", naveo je automehaničar Aleksandar Brkić.

Na utvrđivanju tokova baznog ulja na tržištu Bosne i Hercegovine od početka ove godine radi i Uprava za indirektno oporezivanje. Rezultat toga i jeste akcija „Kolt“. Sličnih akcija, navode, moglo bi da bude i u narednom periodu, a tačan način korišćenja baznog ulja u Bosni i Hercegovini trebalo bi da bude poznat krajem ovog mjeseca.

"Iz sistema smo izvukli one obveznike koji su se bavili uvozom baznih ulja. Od 4.1.2016. započeli smo kontrole u kojima se utvrđuje gdje su korištena uvezena bazna ulja u skladu sa njihovom krajnjom namjenom", naveo je Ratko Kovačević, portparol  Uprave za indirektno oporezivanje.

Sirovinu koja se koristi za izradu mazivnih masti i motornih ulja proizvodi gotovo svaka zemlja u Evropskoj uniji. Dobit koju ostvaruju oni koji ovu sirovinu prodaju kao gorivo mjeri se hiljadama maraka. Na bazna ulja plaća se uobičajenih 17 odsto PDV-a, ali se za razliku od nafte, ne plaćaju akciza, putarina i taksa. Firme koje to rade samo na jednoj cisterni zarade dodatnih 30 hiljada maraka.

"Bazna ulja su mineralnog porijekla i ona mogu biti miješana sa gorivima koja trenutno idu na tržište sa deizelom ili lož uljem, i kao takva se ne mogu razaznati na analizi", navela je Željka Đurić, diplomirani inžinjer tehnologije.

Pored štete koju ovo lažno gorivo donosi automobilu, njegova prodaja umjesto dizela donosi veliki ekonomski gubitak državi, ali i izuzetno šteti životnoj sredini. Zamršeno klupko o tokovima i potrošnji enormno uvezenih količina baznog ulja u Bosni i Hercegovini uskoro bi trebalo da se odmota, a po okončanju svih najavljenih akcija znaće se i koliki su gubici. Problem bi mogli da imaju potoršači koji sumnjaju da su u nenadanu posjetu automehaničarima morali zbog točenja dizela koji to nije.

Međutim, malo je potrošača koji račune za gorivo čuvaju mjesecima. Dodatni problem je što je gotovo nemoguće dokazati da su gorivo točili samo na pumpama čiji su vlasnici završili iza rešetaka i da su baš zbog toga stradali dijelovi njihovih vozila.