Semberija- Šansa u plasteničkoj proizvodnji (VIDEO)
Ovaj vid proizvodnje je sigurniji i profitabilniji od proizvodnje na otvorenom polju. Međutim, najbolji finansijski efekti se postižu ranom proizvodnjom u grijanom prostoru, a najčešći usjev je krastavac koji je, tvrde povrtari, i najprofitabilniji proizvod. Većina semberskih povrtara ovih dana završava berbu salate i luka iz zimske proizvodnje, a za desetak dana kreće berba krastavca iz toplih plastenika.
Kako bi među prvim iznijeli rod na pijacu, nekoliko semberskih povrtara koji imaju grijanje u plastenicima, krastavac su posijali krajem januara, rasadili u februaru, a uskoro će prva berba. Јanko Blagojević je u proizvodnju uložio više od 100.000 KM. Posijao je 120.000 rasada različitog povrća i očekuje oko 500 tona roda.
Iako 60 odsto zarade ide za grijanje, proizvodnja se isplati. Bilo bi i mnogo bolje da nema nekontrolisanog uvoza koji je najveći problem u ovoj proizvodnji. Prema Blagojevićevim riječima, za ratare bi bilo povoljnije da se kontroliše uvoz i zaštiti domaća proizvodnja.
Da je plastenička proizvodnja budućnost povrtarstva, uvjerili su se mnogi poljoprivrednici. Rajo Kojić od 2002. godine proizvodi u plastenicima. Ima oko 11.000 metara kvadratnih zaštićenog prostora. On kaže da su i kvalitet i prinos bolji u plastenicima, iako su ulaganja u početku višestruka veća u plastenicima, ali se kroz par godina ta ulaganja otplate i ratari imaju sigurnu proizvodnju.
A trud će se isplatiti, kaže Kojić. Priznaje da je posljednjih godina konkurencija veća, repromaterijal skuplji, a cijena manja, ali i da vrijedan rad i planiranje daju rezultate. Nakon rane proizvodnje krastavca u plastenike će zasaditi paradajiz koji će za berbu stići na jesen kada cijena povrća bude veća.