Panel-diskusije na Ekonomskom forumu Јahorina 2016 (FOTO)
18.40 - Panel- diskusiju "Turizam kao generator rasta i razvoja privrede Republike Srpske – Slučaj Јahorina" je otvorio Bojan Dimitrijević iz MTS banke i bivši ministar trgovine i turizma u Vladi Srbije koji je rekao da je za turizam važna država sa aspekta tražnje i promocije.
“Bitna je strategija turizma sa prednostima i potencijalima jer turizam utiče na imidž određene zemlje“ rekao je on.
Potrebno je definisati razvojni model kao i model propagande kao što je za turizam važno partnerstvo države i privatnog sektora, dodao je Dimitrijević.
Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma Srpske rekao je da Srpska nije zaobiđena u ekonomskoj krizi koja je pogodila cijeli svijet. Pored toga, poplave su znatno uticale na fluktuacije u turizmu. Gluhaković je istakao važnost regionalnog povezivanja kao i razmjene iskustava. Zainteresovani smo za partnerstvo sa “Skijalištima Srbije“ dodao je Gluhaković.
Vesko Lazarević iz OC “Јahorina“ istakao je problem nekoliko posljednjih “zelenih zima“ na Јahorini koja ima 25 kilometara staza, a vještački je u stanju danas da osniježi 20 odsto. Lazarević je dodao da su potrebna dodatna ulaganja u akmulaciju da bi se ovaj projekat realizovao.
Dragan Јakić direktor Hotela Termag rekao je država treba da stoji iza turizma. "S obzirom na nedovršeni turistički proizvod i problem zima bez snijega, kao hotelijeri prinuđeni smo da imamo gubitke", dodao je Јakić te istakao potrebu za ulaganja u hotele na Јahorini.
Dejan Ljevarić iz preduzeća “Skijališta Srbije“ rekao je da je u Kopaonik uloženo oko 80 milona evra te da su te investicije pažljivo raspoređene u nove staze ,akumulaciju i sistem za vještačko osnježavanje. "Kopaonik zimsku sezonu otvara u novembru, a ona traje u prosjeku 138 dana. Mnogo pažnje posvećujemo i razvoju formi ljetnog turizma na Kopaoniku- radimo na što bogatijoj ponudi", naglasio je Ljevarić.
18.25 Ministarka za prostorno uređenje, građevinarsyvo i ekologiju Srebrenka Golić rekla je na panel diskusiji 'Zapadni Balkan i strateška opredjeljenja u razvoju realnog sektora-prerađivačka industrija- šansa ili slabost' da prerađivačka industrija predstavlja jedan od najvažnijih sektora privrede Republike Srpske.
Golićeva je rekla da je Ekonomska politika Vlade za 2016. godinu fokusirana na oporavak i rast privrede. Istakla je da je jedan od ciljeva Ekonomske politike donošenje reformskih zakona u oblasti fiskalne politike, te da je Vlada već donijela set zakona u ovoj oblasti. Golićeva je naglasila da je potrebno staviti u funkciju sve resurse kojim raspolažemo, kako ne bismo morali uvoziti ono što imamo. 'Naš resurs su vode, rudna bogatstva, turizam, proizvodnja organske hrane', rekla je ona.
Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće 'Sanino' iz Dervente smatra da prerađivačka industrija u Republici Srpskoj nije dovoljno razvijena. Pazurević smatra da postoji šansa za napredak u ovoj oblasti, a to je izrada repromaterijala-'da za naše tržište proizvodimo naše proizvode, od našeg materijala'.
Smatra da je sredstva za podsticaje potrebno usmjeriti u domaću proizvodnju repromaterijala, kako prerađivači ne bi morali uvoziti sirovine koje imamo. 'Uložimo novac u kožaru pa kupujmo našu kožu', rekao je on.
Rankica Marelj, predsjednik UO 'Mlijekoprodukta' je rekla da se domaći mljekarski sektor suočava sa brojnim problemima, ali da su, zahvaljujući podršci nadležnih institucija Srpske, izdvajanja za mljekarstvo znatno veća u odnosu na zemlje regiona.
Žarko Mikić, generalni direktor 'Vitaminka-Kreis' je rekao da ovo preduzeće ima dobru saradnju sa resornim ministarstvom, te da svoje proizvode izvozi i na tržište SAD i Australije.
Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka smatra da prerađivačka industrija Republike Srpske ima određene slabosti te da su brojni i kompleksni uzroci toga.
17.09- Diskusiju o Geopolitičkom aspektu kretanja cijena sirovina na svjetskom tržištu iz bezbjednosnog, geopolitičkog i ekonomskog ugla otvorio je Borislav Adamović iz Ministarstva industrije energetike i rudarstva Srpske koji je rekao da Srpska ima dovoljno sirovina za sopstveni razvoj ali i da su se posljedice ocilacija cijena nafte na svjetskom tržištu osjetile i u privpredi Srpske.
On je naglasio je da Srpska ima strategiju koja podrazumjeva razvoj obnovljivih izvora energije.
Aleksandar Ivanković iz Optima grupe rekao je da bi bili u stanju da pravimo prognoze cijena nafte moramo se vratiti u prošlost. Govorivši o energetskom sektoru, primjetio je da je sektor sam po sebi u krizi dok Optima Grupa dobro posluje i ako nema sopstvenu sirovu naftu i samo je proizvođač kojem je potrebna stabilna cijena nafte. Optima se prilagodila kretanjima cijena nafte na svjetskom tržištu zaključio je Ivanković.
Marko Đogo, predsjednik sekcije za bankarstvo Svota rekao je da na cijene sirovina utiče ponuda i tražnja kao i da se mora uvidjeti razlika između malih i velikih zemalja. Male i nerazvijene zemlje najviše pogađaju fluktuacije u kretanjima cijena sirovina.
Srđa Trifković sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci govorio je o geopolitičkim prijetnjama i izazovima po Republiku Srpsku.
O globalim cijenama nafte Trifković kaže da su SAD, da bi naškodile Rusiji uticale preko Saudijske Arabije na cijene nafte. Cilj je bio da se osiromaši ekonomija Rusije. Pored toga, SAD su htjele da oslabe Venecuelu i spriječe povratak Irana kao velikog proizvođača.
Blagoje Šupić iz Elektroprivrede Republike Srpske rekao je da ovo preduzeće troši oko tri posto ukupnih rashoda koja su direktno vezana za cijenu nafte. Svaka zemlja mora biti svjesna svojih komparativnih prednosti a Srpska je svoj hidro potencijal iskoristila u obimu samo oko 30 odsto i tu se vidi prilika za napredak, dodao je Šupić.
16.00 -Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, u okviru Panela '(Re)industrijalizacija-conditio sine qua non ili...?', rekao je da je u protekloj godini u Srpskoj povećan broj zaposlenih u industriji za 1,8 odsto te da je samnjena stopa nezaposlenosti u ovoj oblasti.
'Naš napor ide u pravcu pokretanja i vođenja strukturalnih reforma. Naša privreda i naša ekonomija je vrlo mala i još nije prošla tranzicijski period. Proces privatizacije nije dao očekivane rezultate i ostali smo bez velikih poslovnih sistema. Oko 99 odsto naše privrede čine mala i srednja preduzeća, a potrebni su nam veći sistemi', rekao je Đokić.
Đokić je dodao da sva državna preduzeća trebaju proći proces privatizacije, osim javnih preduzeća za koja je ranije odlučeno drugačije.
Direktor EFT grupacije, TE i rudnika Stanari, Ivica Јakovljević rekao je da ova grupacija primjer uspješnog poslovanja, te da je u poslovnoj politici ove kompanije ulaganje u industrijski sektor. Istakao je da je grupacija, uz pomoć Vlade Srpske, te korišćenjem znanja, umijeća i vrhunske tehnologije pokazala da u Republici Srpskoj postoje uslovi za ulaganja. "Imamo 570 zadovoljnih radnika, kada smo došli bilo je 270. Za godinu dana imaćemo ih 840- 850", rekao je Јakovljević.
14.26 - Borko Đurić: Nikad kao sad nije trebalo više države, na način da ona stvori uslove za bolje privređivanje kroz malu ali efikasnu administraciju i školovanje samo kadrova koji nam trebaju. Ako sprovedemo ove reformske procese, dobićemo željene efekte.
14.22 - Bevanda: Po zakonu se državni nivo ne može zadužiti. Imamo rekordnu štednju stanovništva tzv. zaleđeni novac koji je potrebno investirati kako bi strani investitori vidjeli da hoćemo da ulažemo i tako ih privučemo.
14.10 - Zoran Tegeltija, ministar finansija Republike Srpske: Da bi se država investirala mora da se zadužuje. Srpska je, prema njegovim riječima, za deset indeksnih poena manje zadužena nego 2005. godine. Nivo javnog duga u Srpskoj je nizak ali, kaže Tegeltija, moramo da sprovedemo reforme da ne bi u budućnosti imali problema. Pokušavamo da održimo poptpomognuti privredni rast i Ulažemo u zdravstveni sektor, rekao je Tegeltija.
Kaže da je bitno, ako se zadužujemo, u šta ulažemo. Istakao je da javna preduzeća moraju biti profitabilna i da je potrebno restruktuirati javni sektor.
"Slijedi nam restruktuiranje odnosa između direktih i indirettnih poreza. Privredni rast treba da ide iz realnog sektora", naglasio je ministar Tegeltija.
14.00 - Ana Ivković (Narodna Banka Srbije) istakla je da izvještaji o inflaciji zemalja Balkana liče jedan na drugi. Dodaje da likviodnost nije problem i još uvijek mogu da se koriste standardne mjere. "Treba nam manje države i stabilnost cijana", istakla je Ivković.
13.45 - Aleksandar Vlahović (Savez ekonomista Srbije): Balkan nikad nije imao potpuno liberalnu politiku, učešće države značajno je i danas. "Stani-kreni strategija koju koristimo nije dobra.Treba nam anticiklična ekonomska politika. Јavni dug u većini zemalja Balkana je samo rastao".
13.37 - Milenko DŽeletović (Telekom Srbija): U turbulentom okruženju Telekom Srbije bilježi rekordnu dobit i najprofitabilnija je kompanija u Srbiji. Radi se na stabilizaciji i podizanju profitabilnosti javnih preduzeća u Srbiji iako problemi se ne mogu preko noći riješiti .
13.35 - Zora Vidović (Poreska Uprava Republike Srpske): Prisutan je pozitivan trend rasta. Vlada Srpske propisima omogućava Poreskoj upravi da efikasnije funkcioniše.
13.30 - Miro DŽakula (Uprava za inidirektno oporezivanje BiH): Pojačali kontrole kako bi smanjiti izvlačenje novaca iz države i spriječiti poslovanje firmi koje služe za iznošenje novaca u inostranstvo.
13.26 - Valentin Ilievski (BH Gas - Savjet stranih investitora): Državni ambijent da privuče strane investitore jer BiH ima veliki pontencijal u mnogim oblastima
13.00 - Panel diskusiju "Makroekonomske politike-više ili manje države" iz ugla monetarne ekonomije, fiskalne ekonomije i industrijske politike" otvorio je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora u Savjetu Ministara BiH, koji je rekao da je BiH postigla visoku unutrašnju saglasnost za evropski put koji nema altenativu.
Napomenuo je važnost i obavezujuću ulogu Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju. Istakao je da imamo nisku konkuretnost, te da trebamo zaštiti domaću porizvodnju. Borko Đurić iz Privredne komore Srpske istakao je da je dobro što nam je valuta stabilna ali da nije dobro što je vezana na način da ne odgovara izvoznicima.
Naglasio je da Centalna banka BiH treba da pomogne privrednicima, kao i da devizne rezerve k treba koliko- toliko usmjeriti prema pomoći privredi.
"Preko svih politika treba stvoriti što bolji ekonomski ambijent koji će stimulisati izvoz i zapošljavanje", dodao je Đurić.
13.00 - Počela panel-diskusija na temu "Novi međunarodni ekonomski poredak-uticaj ekonomija zemalja BRIKS-a", na kojoj su učesnici istakli da je BRIKS izuzetno značajan faktor u multipolarnom svijetu.
Aleksandar Lukašik iz MIP-a Rusije, šef odsjeka za BRIKS, istakao je da je Rusija postigla mnogo u saradnji sa ostalim članicama BRIKS-a. Rekao je da BRIKS okuplja države koje imaju ravnopravan status, zemlje koje su ravnopravni učesnici globalnih zbivanja.
Učesnici su istakli da su zemlje BRIKS-a interesantne za Zapadni Balkan, naročito Rusija i Kina. Ulaganja kineske razvojne banke u TE Stanari i uspješno poslovanje Sber banke potvrda su da je na našem prostoru, među članicama BRIKS-a, dominantna uloga Rusije i Kine.
Prof. Aleksandar Živković je rekao da BRIKS nudi fleksibilniju i efikasniju alternativu, jer politički ne uslovljava zemlje, što je prilika za za zemlje regiona da se uključe u globalne tokove.