Evrogrupa otkazala sastanak o Grčkoj, potrebno još vremena

"Neće biti dodatnog sastanka evrogrupe povodom Grčke u četvrtak, potrebno je više vremena", napisao je na svom Tviter nalogu Majkl Reins, portparol šefa evrogrupe Јeruna Dajselbluma, prenosi agencija Frans pres.

"Sastanak o prvoj reviziji, eventualnom paketu pomoći i dugu biće održan u kasnijoj fazi", poručio je on.

Dajselblum, koji je ministar finansija Holandije, rekao je ranije juče da bi sastanak mogao da se održi u četvrtak "kako bi se završilo što je moguće više stvari" za deblokadu sredstava iz spasilačkog paketa pomoći i potencijalno olakšanje grčkog duga.

On je, međutim, dodao u izjavi za holandsku tv stanicu RTL-Z, da će do sastanka doći samo ako postoje "šanse za uspjeh".

Dugom opterećena Grčka treba da sprovede ključne reforme kako bi dobila još gotovinskih sredstava iz ogromnog spasilačkog paketa pomoći, vrijednog 86 milijardi evra (95 milijardi dolara).

Grčki premijer Aleksis Cipras obezbjedio je spasilački paket prošlog jula, treći po redu međunarodni program finansijske pomoć toj zemlji za pet godina, u zamjenu za sprovođenje teških ekonomskih reformi, uključujući i reformu penzionog sistema.

Lideri evrozone su učinili jedan od retkih ustupaka prema Grčkoj prihvatanjem da razgovaraju i o načinima za ublažavanja tereta grčkog duga kada Atina ispuni glavna reformska obećanja.

Smanjenje gromade grčkog javnog duga, koji je prošle godine iznosio 177 odsto bruto društvenog proizvoda , ključni je uslov koji je postavio Međunarodni monetarni fond da bi ostao partner u ovom spasilačkom programu.

"Nećemo tek tako reći "hajde smanjite dug", i nećemo ukinuti dio duga. Ali, možemo da odlučimo da damo više vremena, ili da im odobrimo izvjestan period bez plaćanja kamata i naknada", izjavio je juče Dajselblum.

Kako bi nagovorili MMF da ostane u spasilačkom paket, Evropljani su dogovorili paket dodatnih mjera kojim bi Grčka dobila "šamar" ako ne ispuni budžetske ciljeve postavljene za 2018. godinu, kada aktuelni spasilački program ističe, navodi francuska agencija.

Od Atine se traži da do tada uspostavi kontrolu nad budžetom tako da deficit ne prelazi 3,5 odsto BDP-a zemlje.