SAD: Birači vjeruju da je izborni proces namješten

SAD spadaju među malobrojne zemlje u kojima građani mogu da se izjasne o tome ko treba da se nađe na listiću za predsjedničke izbore.

Oko 51 odsto anketiranih u istraživanju agencije "Ipsos" u periodu od 21. do 26. aprila vjeruje da je ovaj sistem "namješten" protiv nekih kandidata.

Oko 71 odsto ispitanika reklo je da bi više voljelo da njihove stranke biraju predsjedničkog kandidata direktnim glasanjem, bez učešća takozvanih delegata kao posrednika.

Sistem glasanja po državama i na konvencijama je komplikovan, a stranke i dalje imaju značajan uticaj na izbor kandidata, iako je od sredine 20. vijeka povećan uticaj građana.

Stranke vrše direktan itucaj na izbor kandidata preko delegata, koji imaju zadatak da na konvencijama podrže određenu osobu, obično u skladu sa rezultatima unutarstranačkog glasanja. Stranke odlučuju o tome kako se biraju ti delegati, a republikanci i demokrate imaju različita pravila.

Ukoliko je nadmetanje među kandidatima neizvjesno, delegat može da utiče na konačan rezultat svojim ličnim izborom.

Druga komplikcija je što američke države imaju različita pravila o tome da li glasači moraju biti registrovani kao članovi stranaka da bi učestvovali u preliminarnom glasanju.

Glavni kandidat republikanaca, milijarder Donald Tramp, trenutno ima osiguranih 950 delegata na svojoj strani, a njegov glavni suparnik Ted Kruz, senator iz Teksasa, ima 560 delegata.

Kod demokrata je u vođstvu bivši državni sekretar Hilari Klinton sa 2.141 delegatom ispred Bernija Sandersa, senatora iz Vermonta, koji ima osiguranih 1.321 delegata.