NASTAVAK SUĐENjA KARADŽIĆU

Okun je početkom 90-ih bio zamjenik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Јugoslaviju Sajrusa Vensa i u tom svojstvu je u više navrata razgovarao sa predstavnicima sukobljenih strana, uključujući optuženog Karadžića. Povom Karadžićeve sugestije da je za Srbe u BiH djelovanje grupa koje su zastupale ideje islamskog preporoda i podržavale islamsku revoluciju u Iranu moglo da bude razlog izvjesne brige, Okun je rekao da je to bila "pretjerana zabrinutost, koja može da proizađe iz bilo čega što ima veze sa religijom". "Komunistički režim je ateistički i zabranjivao je sve što ima veze sa religijom", rekao je Okun. Upitan da li mu je Alija Izetbegović ikada objelodanio svoje namjere o osnivanju islamske republike BiH, sa islamskim zakonima, Okun je odgovorio da ni Izetbegović ni drugi muslimanski rukovodioci sa kojima je imao kontakte to nisu rekli. "Haris Silajdžić je potpuno sekularizovan, a Ejup Ganić, koji je za člana Predsedništva izabran kao Јugosloven, a zatim se izjasnio kao Musliman, takođe je bio veoma sekularno orijetnisan", rekao je Okun. On je konstatovao da Izetbegović nikada nije skrivao svoju religioznost, kao što to nije činio ni DŽordž Buš mlađi, koji je za sebe govorio da je preporođeni hrišćanin. "To se dešava u političkoj istoriji", konstatovao je Okun. Prema Okunovom tumačenju, ekstremističke ideje mogu da budu razlog za uznemirenje ako njihovi zastupnici imaju vlast ili većinu u stranci, jer "svugdje postoje ekstremna ljevica i desnica". "U slučaju BiH, 1990. i 1992. Muslimani nisu imali vojsku, ništa ni nalik na vojne jedinice i bili su u manjini u odnosu na bosanske Srbe i bosanske Hrvate, koji su iza sebe imali ogranizovane države. Šanse da se ovakve ideje ostvare, bile su minimalne", istakao je Okun. Na pitanje kada je, prema njegovoj procjeni, Stranka demokratske akcije (SDA) pokazala da je spremna za rat, Okun je odgovorio da su se "oni nadali da će izbjeći rat", da "nije vidio nikakve pokazatelje aktivnih priprema za neprijateljstva, ali da ih je vidio na drugoj strani". Okun nije mogao da potvrdi Karadžićeve navode o osnivanju tajnog savjeta za odbranu Muslimana i formiranju Patriotske lige, početkom 1991. godine, a na čijem je čelu bio Izetbegović. Upitan da li je uvijek vjerovao Izetbegoviću, Okun je odgovorio da nikada ne vjeruje nikome u potpunosti. Američki ambasador Herbert Okun negirao je danas pred Haškim sudom tvrdnju nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da se on zalagao "ne za podjelu, već za transformaciju BiH", javio je dopisnik Srne iz Haga. "Ono što ste Vi nazvali transformacijom, u stvari je podjela", rekao je Okun Karadžiću u nastavku unakrsnog ispitivanja. Okun je dodao da su ciljevi Karadžića i Mate Bobana "bili da imaju vlastite jedinice u BiH". Na Karadžićevu sugestiju da bi to bile jedinice kao Katalonija u Španiji, Okun je odgovorio da su njihovi stavovi bili "mnogo ekstremniji i više odgovarali stavovima ETE u Baskiji". Okun je rekao da su Srbi u BiH tražili da imaju pravo veta koje bi se primjenjivao čak i na ustavne principe. Povodom Karadžićeve tvrdnje da to pravo "nije traženo samo za Srbe", Okun je rekao: "Vi ste bili očarani idejom da i druge zajednice to pravo imaju, jer bi to samo dalje narušilo centralnu vladu". Okun je naglasio i da se sjeća da su za Karadžića najvažnije bile karte i koridori, kao koridor Beograd - Banjaluka. Na pitanje da li je imao informaciju o planu muslimana da se "Srbi izbace iz cijele BiH", Okun je odgovorio da mu je bilo ''poznato da je na nekim malim područjima došlo do maltretiranja Srba''. "To su više činili Hrvati nego muslimani, i znali smo da je postojala razlika u postupcima Srba i muslimana u BiH", rekao je Okun. Okun je potvrdio da se sjeća da je u jesen 1991. godine Karadžić od Alije Izetbegovića tražio da "jasno kaže da Islamska deklaracija nije njegov program i da je se odrekne". On je naglasio da je u Stranci demokratske akcije (SDA) bilo i drugih struja, i da su Haris Silajdžić i Ejup Ganić bili sekularisti, a jesu imali puno uticaja u stranci. Na Karadžićevo pitanje "da li je bilo moguće sprovesti manjinsku politiku, odnosno da li se zalaganje SDA za unitarnu BiH moglo smatrati političkim nasiljem", Okun je odgovorio da je to "prejaka izjava". "Želja za jedinstvenom državom bila je osnovni cilj i fundamentalno polazište za ciljeve bosanskih muslimana. Oni to nisu mogli postići ni ratom niti u pregovorima. Nije bilo mogućnosti da se taj muslimanski cilj ostvari, osim vojnom pobjedom, a to nikad nije postignuto, ni 1991. niti 2010. godine", rekao je Okun.