Ćeranić: Istraživanje bez informacije o aspektima boravka u Siriji
Ćeranić je podsjetio da je početkom februara u tekstu pod naslovom "Idejna kretanja unutar vehabijskog pokreta u BiH", koji je objavio Fond strateške kulture, ukazano na osnovne pravce daljeg razvoja vehabijskog pokreta, i u tom kontekstu je naglašeno da rat za kalifat, državu uređenu po principima šerijata, vehabijski pokret više neće voditi u Siriji i Iraku već će se čekati pogodan momenat da se za tu ideju ratuje na teritoriji BiH, i da će do tada vehabijski lideri nastojati da ideološkom indoktrinacijom steknu što više sljedbenika.
"Zaključak o idejnim kretanjima unutar vehabijskog pokreta u BiH glasio je da se ona odvijaju u sljedećem okviru: okretanje ka nacionalizmu, odbacivanje internacionalizma i odlaska na sirijsko ratište, misionarski rad, organizacijsko jačanje", naveo je Ćeranić, dodavši da je to potvđeno i u ovom istraživanju Azinovića i Јusića.
Ćeranić podsjeća da se, prema podacima navedenim u ovom istraživanju, 47 muškaraca i osam žena se od početka 2016. godine vratilo iz Sirije i Iraka.
"Međutim, profesor Azinović motive za odlazak na ratište objašnjava na sljedeći način: 'Uvid u njihove dosjee sugeriše da su uglavnom nastojali zamijeniti nepovoljnu realnost anticipacijom promjena nabolje što ih je trebalo donijeti preseljenje. Bježalo se od loših brakova, nasilnih muževa i očeva, od ovisništva o drogama, od zakona i dugova, a odlazilo se u potragu za mužem ili ženom, za avanturom, pripadanjem i smislom, iz uvjerenja da se ispunjava Božji nalog i s nadom da će se prevariti smrt tako što će se postići status šehida ili mučenika i vječni život u dženetu /raju/'. Da li zaista u motivima za ratovanje na strani najpoznatijih terorističkih organizacija, što 'Islamska država' i Front al Nusra de fakto jesu, nema ideološke osnove, u smislu da se ratuje za ideju o kalifatu", upitao je Ćeranić.
Istraživači, koji su imali privilegiju da ostvare uvid u policijske dosjee ljudi koji su ratovali u Siriji, ističe Ćeranić, ne govore o stepenu društvene opasnosti koji BiH donosi njihov povratak, ne kažu koliko njih je za ideju o državi zasnovanoj na šerijatu spremno da borbu nastavi kod kuće, ako se za to ukaže prilika.
"Nismo saznali ni da li su državljani BiH u Siriji počinili ratni zločin, da li su, na primjer, učestvovali u spaljivanju zarobljenih ili u ritualnom odsijecanju glava", konstatovao je Ćeranić.
On je podsjetio da je u jednom drugom istraživanju, koje je sprovela neprofitna sarajevska organizacija "Atlantska inicijativa", a o čijim rezultatima je svjetsku javnost upoznao Rojters, navodi se da se "više od 80 djece iz BiH nalaze na teritoriji pod kontrolom militantne organizacije 'Islamska država Iraka i Levanta' u Siriji i Iraku i predstavljaju 'tempiranu bombu' koja može biti glavni sigurnosni rizik kada se vrate".
O tom i sličnim aspektima boravka državljana BiH na sirijsko-iračkom ratištu, dodaje Ćeranić, javnost u BiH iz studije "Novi zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontigent stranih boraca" nije upoznata.
"Saglasni smo s ocjenom da su 'paradžemati i ideje koje šire opasni' i kada odlasci na ratište i prestanu 'ove ideološke mikrozajednice nastaviće da proizvode druge bezbjednosne izazove, jer žele modelirati društvo isključivo po vlastitom vrijednosnom modelu - ako je neophodno i brutalnim nasiljem', što navodi profesor Azinović. Zato se, valjda, u BiH paradžematima i bavi komunalna policija", ocijenio je Ćeranić.