Softić: Usložnjavanje ekonomskih i monetarnih prilika u Evropi odraziće se na BiH
Softić je istakao da će fiskalna stabilnost BiH zavisiti od mnogo faktora, od kojih je jedan ekonomska aktivnost.
"Centralna banka BiH nastavlja da sprovodi politiku valutnog odbora koja obezbjeđuje monetarnu stabilnost BiH", istakao je Softić.
Kada je riječ o očekivanim promjenama u inflaciji u BiH, kaže Softić, Centralna banka očekuje nastavak deflatornih pritisaka usljed jačanja dolara, ali je vrlo nezahvalno govoriti o intenzitetu.
Softić kaže da nakon "Breksita" niko ne može da predvidi što će se događati narednih pet, a moguće i više godina, u evropskoj, britanskoj i svjetskoj ekonomiji.
Prema njegovim riječima, finansijska tržišta će sigurno biti veoma osjetljiva na ranjivosti zemalja Evrozone.
"Funta je po objavi rezultata referenduma pala na tridesetogodišnji minimum. Prema najavama, ovakav razvoj događaja uticaće i na plan Evropske bankarske unije o zajedničkom sistemu osiguranja depozita", naveo je Softić.
On kaže da svaka zemlja ima "različitu težinu" u EU, što je determinisano i veličinom njene ekonomije i time da li je članica i monetarne unije.
"Izlaskom Velike Britanije iz EU, sedam članica, koje nisu i članice monetarne unije, imaće učešće od svega 15 odsto u BDP-u EU, umjesto dosadašnjih 30 odsto, čime će znatno biti izmijenjena dosadašnja distribucija političkih i ekonomskih snaga. Sve ovo će vršiti pritisak unutar EU za jačom integracijom", smatra Softić.
On je dodao da je za očekivati da će zemlje Zapadnog Balkana, imajući u vidu njihove monetarne režime, trgovinske veze među regionom i EU, te aspiracije za ulazak u EU, dijeliti sudbinu EU u narednim godinama.
"Cijene nafte na svjetskim tržištima su značajno pale od objave rezultata referenduma u Velikoj Britaniji, a energenti su jedna od ključnih roba koje utiču na promjene u indeksu potrošačkih cijena. Sa druge strane, u BiH se posljednjih godina bilježi rast cijena domaće proizvedenih roba i usluga, što donekle ublažava deflacione pritiske", kaže Softić