Ko smije da prlja ugled švajcarskih bankara?

Najprije su mediji, pozivajući se na dobro obavještene izvore, objavili da američko Ministarstvo pravosuđa istražuje finansijske operacije Kredi svis grupe u Izraelu. Potom je u Cirihu portparolka Kredi Svisa, jedne od najuglednijih i najvećih evropskih banaka objavila da je ta finansijska institucija pokrenula sopstvenu istragu o poslovanju u Izraelu.

Takođe je prenijela medijima da je banka poslala na odmor, odnosno suspendovala, petoricu službenika koji se nalaze pod međunarodnom kriminalnom istragom. Sva petorica, među kojima je i jedan visokopozicionirani član menadžmenta banke, radili su na izraelskom desku Kredi svisa.

Kršenje američkih poreskih zakona

Švajcarski list Švajc am Zontag, pozivajući se na dobro obavještene izvore bliske istrazi, objavio je da su svi oni učestvovali u pripremi inicijalne javne ponude za jednu izraelsku tehnološku kompaniju, a američko Ministarstvo pravde sumnjiči ih da su pomagali klijentima u kršenju američkih poreskih zakona. Riječ je ljudima koji imaju dvojno državljanstvo Izraela i SAD, a službenici Kredi svisa omogućili su im da to prikriju pred američkim poreskim organima. Na taj način izbjegli su obavezu plaćanja poreza.

Na osnovu američkog zakona FATC strane banke koje posluju sa američkim državljanima, dužne su da proslijede poreskim organima SAD-a sve novčane i imovinske transakcije tih klijenata. U zakonu stoji da su sve banke u svijetu dužne da sarađuju i usklađuju napore s američkim vlastima kako bi se što efikasnije kontrolisalo cjelokupno poslovanje klijenata koji imaju američko državljanstvo.

Prije manje od dvije godine Kredi svis je proglašena u SAD krivom zbog sličnog djela: pomaganja klijentima s američkim državljanstvom da na prevaru izbjegnu plaćanje poreza. Nakon završene istrage i predočenih dokaza, banka je pristala da se nagodi i plati 2,8 milijardi dolara kazne različitim regulatorima. Kao dio nagodbe u kojem je priznala krivicu, Kredi svis je preuzela obavezu da zatvori sve račune američkih klijenata koji nisu prijavili imovinu koja podliježe plaćanju poreza.

Desetine švajcarskih banaka pod istragom

Kredi svis je pristala takođe da jedan super-kontrolor, kojega postavljaju u Njujorku, nadzire sva bankarska poslovanja sa klijentima koji imaju američko državljanstvo. Istovremeno, Vegelin, jedna od najstarijih švajcarskih banaka, prestala je s poslovanjem 2013., nakon što je, zbog pomaganja utajivačima poreza, morala da plati kaznu od 58 miliona dolara.

To, međutim, nisu jedine istrage koje se u SAD vode protiv neke švajcarske banke: procjenjuje se da se trenutno ispituje poslovanje nekoliko desetina švajcarskih banaka zbog sumnje da su, pogodujući svojim klijentima, ozbiljno narušavali američki poreski sistem. Najčešće se radi o skrivanju gotovine, zlata i nakita kao i druge imovine kako bi se izbjeglo plaćanje poreza. Neki slučajevi već su razriješeni: dio banaka priznao je krivicu, pristao se nagoditi sa sudskim organima i plati visoke kazne kako bi spriječile da ih se sudski procesuira.

Istovremeno, Svis je i pod istragom milanske policije te italijanskih poreskih i finansijskih institucija zbog optužbi da su svojim klijentima pomagali da neprijavljenu imovinu prenose na ofšor kompanije. Sumnja se da je 14 milijardi evra prebačeno na račune ofšor kompanija, a da na te transkacije nije plaćen porez. Već je utvrđeno da je Svis obavljala poslove za oko 13 hiljada bogatih italijanskih klijenata.

Nezakonite aktivnosti iz Istočne Evrope

Kako bi umirili javnost, italijanska policija saopštila je da nisu svi ti bogataši pod istragom, niti se sumnjiče da su kršili zakone. Svis je italijanske optužbe demantovala, tvrdeći da u svom poslovanju striktno poštuje italijanske zakone te da je njeno poslovanje neprestano fokusirano na čvrsto pridržavanje domaćim zakonima i proceduri. No, italijanska policija sprovodi istragu na osnovu zakona koji predviđa odgovornost za sve kompanije koje propuste da spriječe ili zaustave poslovanje svojih službenika koji krše zakone da bi donijeli korist svojoj kompaniji.

Pominjana je i aferi Panama pejpers.

To nisu sve nevolje koje su zadesile Kredi svis, čuvenu švajcarsku bankarsku instituciju. Nedavno je tužilaštvo u Ženevi proširilo istragu protiv Kredi svis i nekoliko njenih službenika zbog neovlašćene trgovine i raspolaganja sa računima bogatih klijenata iz Istočne Evrope, a sumnjiči ih se da su podržavali i njihove nezakonite aktivnosti.

'Usamljeni vuk radio na svoju ruku'

U januaru ove godine banka je doživila još jedan težak udarac. U Moskvi je uhapšen jedan radnik banke, pod sumnjom da je manipulisao novcem klijenata bez njihova znanja. Nakon hapšenja, Švajcarac je priznao krivicu za sve optužbe. Banka je odmah nakon toga saopštila da je riječ o "usamljenom vuku", odnosno čovjeku koji je radio na svoju ruku, skrivajući svoje aktivnosti od ostalih bankarskih službenika.

No, oštećeni ruski klijenti, među kojima je i i bivši ukrajinski ministar, ne slažu se s tim tvrdnjama pa su poveli cijeli niz sudskih procesa protiv banke. Među tužiocima je i investiciona kompanija Top Matrik Holding Ltd., u vlasništvu bivšeg ruskog parlamentarca Vitalija Malkina. On je u martu podnio prijavu protiv banke zbog, navodno, kriminalno lošeg upravljanja njegovom imovinom, zbog zloupotrebe povjerenja i prevare.

Advokati drugih oštećenih takođe tvrde da takav menadžer, koji je katastrofalno vodio poslove njihovih klijenata, to ne bi mogao raditi bez bez aktivne ili pasivne pomoći iznutra. Oni su optužili banku da nije preduzela odgovarajuće korake kako bi spriječila tog službenika u nanošenju štetu njihovim klijentima. Za razliku od njih, Kredi svis bacila je krivicu isključivo na bivšeg službenika, braneći pri tome sistem i način rada banke.

Devijacije u poslovanju nisu slučajne

Inače, američke vlasti neprekidno kontrolišu poslovanje i UBS banke, još jednog švajcarskog finansijskog giganta, što najbolje ilustruje kakav je trenutni rejting tih, donedavno najuglednijih bankarskih institucija na svijetu. No, stručnjaci upozoravaju da tolike devijacije u poslovanju svjetskog bankarskog sektora uopšte nisu slučajne. One su, naime, posljedica uslova u kojima rade njihovi zaposleni.

Zbog krize koja je zahvatila bankarski sektor, ali i zbog toga što se akcionari banaka ne mogu pomiriti s tim da su prošla vremena kada se poslovalo bez kontrole i kada su se ostvarivale enormne zarade, od svojih zaposlenih traže da pod svaku cijenu obezbijede što veću zaradu. Bankarski činovnici pak, zbog hiljada otkaza koji su već podjeljeni, boje se da bi i oni, zbog nedovoljno dobrih rezultata, mogli biti bačeni na ulicu.

Da bi to preduhitrili odlučuju se ponekad i na evidentno kršenje zakona. Premda od toga najviše koristi imaju banke, a ne pojedinci koji su kršili zakone, uprave ih se odmah odriču, svaljujući krivicu na pojedince, a ne sistem koji je uspostavljen.