Francuska: Nica kao oružje u predizbornoj kampanji

Dok se u Nici još uvijek identifikuju žrtve napada, politički obračun u Francuskoj sve je žešći. “Odgovor na ID ne može biti duhovna 'trampizacija',“ upozorava francuski premijer Manuel Vals aludirajući time na oštre napade opozicije koja njegovu vladu proglašava odgovornom za teror koji potresa zemlju. Predsjednik regije Kristijan Estrosi iz redova konzervativaca još u petak je započeo žučnu polemiku s predsjednikom Fransoa Olandom optužujući ga za bezbjednosne propuste u Nici i nazivajući njegovu vladu “nesposobnom“. Time je bilo jasno da je predizborna kampanja započela.

“Ako je Estrosi imao i najmanju sumnju da bi nešto moglo da se dogodi, mogao je da otkaže vatromet. Postoji velika razlika između dostojanstva Ane Hidalgo (gradonačelnice Pariza) nakon napada u januaru i novembru i Kristijana Estrosija“, odvratio je na te optužbe Vals. Јedno je izvjesno: za razliku od atentata u Parizu nakon kojih je u političkim krugovima Francuske prvih nekoliko dana vladala solidarnost, ovoga puta poštede nema.

Oland čini šta može – da li je to dovoljno?

Već drugi put nakon atentata francuski predsjednik se u ponedjeljak sastao sa svojim kabinetom za bezbjednost. Јoš jednom se raspravljalo o tome šta bi Vlada još mogla da preduzme. Vanredno stanje je produženo za još tri mjeseca, a ministar unutrašnjih poslova Bernard Kazenov pozvao je dobrovoljce da pojačaju policijske rezervne jedinice koje broje 12.000 članova, jer su nakon mjeseci dežurstava i dodatnih smena – između ostalog i zbog Evropskog prvenstva u fudbalu – pripadnici snaga bezbjednosti premoreni. Predsjednik je obećao i da će poslati dodatnih 10.000 policajaca i vojnika na ulice kako bi pojačao kontrolu javnih mjesta i događaja. Oni, međutim, najprije moraju da budu regrutovani.

Te mjere za umirenje stanovništva samo su kozmetika, kritikuju stručnjaci za bezbjednost. Ono što tajnim službama očigledno nedostaje jesu dublje informacije o radikalizovanom podzemlju u nekim muslimanskim zajednicama, iako se pojedinačni napadi “usamljenih vukova“ poput onoga u Nici, teško mogu predvidjeti i spriječiti, čak i kada su inspirisani ID. Uprkos tome, konzervativni predsjednički kandidat Alen Žipe tvrdi da je napad morao da bude spriječen: “Ne želim ni protiv koga da polemišem, ali moramo da uradimo više i djelujemo bolje, iako rizik nikada neće biti sveden na nulu.“

Marin Lepen, šefica desnog nacionalnog fronta došla je na svoje i odbacila svaku uzdržanost: ona traži povratak graničnih kontrola i zaustavljanje doseljavanja. Tvrdi da za širenje “islamskog fundamentalizma u Francuskoj“ nije kriva samo Olandova vlada, već i vlada njegovog prethodnika Sarkozija“: “Kriva je i useljenička politika njihovih vlada“. Francuska možda može da integriše pojedine osobe, ali ne i čitave narode, tvrdi Lepenova i time podstiče svoje sljedbenike na otvorenu konfrontaciju s francuskim muslimanima. Do sada je takva podjela društva u Francuskoj bila tabu. Upućeni posmatrači kao Patrik Kalvar iz Kancelarije za unutrašnju bezbjednost u Parizu strahuju da bi Francuska mogla da se nađe na ivici “građanskog rata između desnih ekstremista i islamističkih ekstremista“.

Lepenova traži i ostavku ministra unutrašnjih poslova: “U svakoj drugoj zemlji bi ministar nakon tako strašnih gubitaka – 250 mrtvih za 18 mjeseci – podnio ostavku“. Već sada Marin Lepen u anketama o predsjedničkim izborima vodi pred kandidatom socijalista – pogotovo ako se on bude zvao Oland. Čini se da je već sigurno da će ući u drugi krug izbora. Јoš se ne zna koliko je atentat u Nici dodatno ojačao poziciju Nacionalnog fronta.

Kritika tajnih službi

Početkom mjeseca jedan parlamentarni Istražni odbor ustanovio je da francuske službe bezbjednosti nisu bile dorasle svojim zadacima prilikom atentata u Parizu u novembru 2015. i da su zakazale. Predloženo je da se od šest postojećih službi napravi jedna jedinstvena anti-teroristička po uzoru na SAD. Odmah nakon krvoprolića u Nici, konzervativci su prebacili vladi da je zakazala u sprovođenju potrebnih reformi.

Prema jednoj anketi konzervativnog lista “Figaro“, 67 odsto Francuza ne vjeruje da aktuelna vlada ima pod kontrolom bezbjednosnu situaciju. Oland do izbora idućeg maja gotovo da više nema vremena da ih uvjeri u suprotno.