Hofer : EU je u teškoj krizi, ali nije izgubljena
Kandidat Slobodarske partije za predsjednika Austrije i treći predsjednik austrijskog parlamenta Norbert Hofer uvjeren je da EU ima budućnost i da će Unija iz krize izaći snažnija, ako budu donijete prave odluke.
"EU jeste u teškoj krizi, ali nije izgubljena. Ako sada donesemo prave odluke i mjere, onda EU ima veoma pozitivnu budućnost. Međutim, ne smije da se desi da imamo ispade poput političar iz Luksemburga, koji je rekao da Mađarska treba da se isključi iz EU, a da na drugoj strani pregovaramo sa Turskom o članstvu. Moramo svi biti hladne glave i okrenuti se osnovnim vrijednostima Unije", rekao je on u intervjuu Tanjugu.
Hofer navodi da se treba okrenuti boljoj ekonomskoj, ali i saradnji oko velikih evropskih tema, kao što su bezbjednost, privreda, tržište rada.
"EU treba da se posveti važnim stvarima, a ne onim malim, kao što je regulisanje koje ćemo maslinovo ulje imati za stolom, ili kako treba da izgleda sijalica", kazao je on.
Svoj prijedlog da Austrija pristupi Višegradskoj grupi, Hofer obrazlaže jačanjem glasa malih država u EU.
"To je interesantna ideja. U EU imamo velike igrače, kao što su Njemačka, Francuska, ranije je to bila i Velika Britanija, koja nažalost napušta EU. A tu su i zemlje Beneluksa, kao i druge države koje stoje same po strani. One imaju slične interese i način razmišljanja. Ako uspijemo da se usaglasimo oko važnih odluka, onda te države dobijaju na značaju u Uniji, a to za EU može biti samo dobro", objasnio je.
Hofer je uvjeren da će do kraja njegovog mandata, ako bude izabran na mjesto predsjednika Austrije, EU biti drugačija i da će Srbija sigurno biti zemlja članica.
"Uvjeren sam da će to biti jedna drugačija EU i da će Srbija biti njena članica", naglasio je Hofer.
Možda će, nastavlja on, biti izmjene u vezi sa zajedničkom valutom, jer se evro nalazi pod pritiskom, a neke zemlje žele čvrst evro, neke slabiji.
“U međuvremenu, štampamo puno novca“, podsjetio je Hofer.
Prema njegovim riječima, za očekivati je da bude i drugih sporazuma, a to a njega znači premiještanje nadležnosti iz Brisela na države.
“Nadam se da će to biti bolja Unija“, kazao je on.
Hofer je rekao da ne vjeruje da bi Njemačka mogla da se okrene samoj sebi i zapostavi EU, kancelarka Angela Merkel je u mnogim oblastima vodila, kaže, ispravnu politiku, ali je u dvije oblasti napravila graške.
“Prvo se tiče izlaska Njemačke iz nuklearne energije. Јa sam, kao i većina Austrijanaca, protivnik nuklearne energije, i zalažem se za obnovljive izvore energije. Međutim, kada se donese odluka o izlasku onda to mora biti regulisan i pametan proces. Merkelova je donijela odluku o okretanju leđa nuklearnoj energiji, ali je podržala ugalj kao važan energent, nešto čime se ponovo opterećuje životna sredina“, objasnio je Hofer.
Druga greška Merkelove je, prema njegovim riječima, što je u jeku izbjegličke krize rekla "mi ćemo to savladati".
“Mi - to su ljudi, i oni ne mogu da savladaju taj broj izbjeglica. Građani u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj i mnogim drugim zemljama spremni su da pomognu, ali ni Evropa se ne smije preopteretiti. Tom problemu mora da se pristupi mjerom koja je savladiva. Prošle godine smo primili 90.000 novih izbjeglica, a mnogi od njih su ekonomske, ne ratne izbjeglice. Sada će uslijediti i spajanje porodica. To su brojke koje ne možemo lako savladati“, istakao je on.
Hofer je uveren da Austrija može i mora da doprinese povratku EU osnovnim idejama i jedinstvu.
“To mora biti u interesu Austrije kao zemlje u srcu Evrope. Funkcionisanje EU je od velikog ekonomskog značaja, ali je to i važan mirovni projekat Evrope. Znamo koliko je trajalo u Evropi da se zacijele rane Prvog i Drugog svjetskog rata. One još nisu zaliječene“, naglasio je.
Hofer je rekao da se zna i da je potrebno još dosta vremena da se zaliječe rane u državama bivše Јugoslavije, jer su mnogi u svojim porodicama izgubili voljene osobe u stravičnom ratu koji je zahvatio taj prostor i otvorio rane na sve strane.
Međutim, snažna ekonomska saradnja, kako je primijetio, može da učini praštanje mnogo lakšim.
Na tvrdnje pojedinih medija u Austriji i međunarodnoj zajednici da bi Austrija njegovim izborom skenula u desno i da bi on kao predsjednik pokrenuo lavinu dolaska na vlast desničarskih političara i u drugim zemljama EU, Hofer je uzvratio pitanjem: “Šta je desnica, a šta ljevica?".
"Ako pogledam partijski program FPO, analiziram i uporedim sa porgramom Demokrata u SAD, onda je program FPO lijevo od onog što propagiraju američke demokrate. Podjela na političku desnicu i ljevicu se može praviti samo unutar jedne državne strukture. U austrijskom parlamentu nemamo esktremno desničarsku, niti ekstremno ljevičarsku partiju. Zato se rado kaže da je FPO ekstremno desničarska partija, a Zeleni ekstremno ljevičarska, ali to nije ispravno“, rekao je Hofer.
Iz ugla Zelenih, dodaje, FPO je veoma desno, ali iz ugla FPO, Zeleni su veoma politički lijevo.
“Ukupno gledano, riječ je o pitanju razuma. Odluke koje donosim moraju biti razumne. Zbog toga smo mi, FPO, u ekonomsko-političkim pitanjima liberalni, u socijalno-političkim lijevo orijentisani, ali u bezbjednosno-političkim desno“, objasnio je.
Na predsjedničkim izborima u Austriji se, kako je istakao, donosi odluka o budućem pravcu u kojem će se kretati država.
Zeleni su se uvijek zalagali za veću imigraciju, otvorene granice, za to da više ljudi dođe u zemlju, za od države kontrolisanu privredu, snažan državni sektor, slabljenje vojske... nabraja Hofer.
“Na predsjedničkim izborima se upućuju signali. Ako ja pobijedim, to je jasan signal da građani žele kontrolu imigracije, snažniju vojsku, jer nam je potrebna bezbjednost, kao i jačanje policije, ali i signal u pravcu slobodnije ekonomske politike. To bi dalo i vladi smjernice šta žele glasači, da li žele Zelene, ili kao što volim da kažem - razum“, istakao je.
Kada je riječ o aktuelnoj austrijskoj koalicionoj vladi, Hofer je izrazio žaljenje zbog neprestanih svađa koalicionih partnera, rekavši da bi želio da vlada vrijeme koristi za rad, a ne svađe.
Svađe bi mogle da signaliziraju, kako je rekao, na prevremene parlamentarne izbore.
“Imali bi prevremene izbore još na jesen da nije došlo do odlaganja predsjedničkih izbora. Računam s tim da nećemo glasati o vladi tek 2018. već iduće godine, i to na proljeće“, ocijenio je Hofer.