latinica  ћирилица
26/09/2016 |  11:48 | Autor: TANЈUG

Polovina glasača u SAD se nada da će im debata pomoći u odluci

Polovina američkih glasača koji namjeravaju da izađu na birališta na predsjedničkim izborima 8. novembra, osloniće se na predsjedničke debate kako bi se konačno opredijelili između dva glavna kandidata - republikanca Donalda Trampa i demokratske predstavnice Hilari Klinton.

To pokazuju rezultati istraživanja koje je britanska agencija sprovela zajedno sa institutom Ipsos, a koji su objavljeni danas, uoči večerašnje debate u kojoj će Tramp i Klintonova prvi put "ukrstiti koplja" pred televizijskim gledaocima.

Favoriti u trci za Bijelu kuću suočiće se na Hofstra univerzitetu na Long Ajlendu u Njujorku, a to će biti prva od njihove tri debate, za koju se očekuje da će privući čak 100 miliona američkih gledalaca.

Oko 50 odsto glasača koji će najverovatnije izaći na izbore smatraju da će im upravo te debate pomoći da donesu odluku o tome koga da podrže, a 10 odsto među njima kažu da trenutno nisu naklonjeni nijednom kandidatu, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja.

Istovremeno, oko 39 odsto ispitanika ne vjeruje da će im debate pomoći, dok 11 odsto njih ne zna kako će debate uticati na njih.

Uz to, 72 odsto ispitanika izražavaju želju da moderatori ukažu kada kandidat kaže nešto što nije istina.

Hilari Klinton trenutno vodi prema većini nacionalnih anketa i u prednosti je u ključnim još neopredjeljenim državama kao što su Ohajo i Sjeverna Karolina, navodi britanska agencija.

Prema rezultatima najnovijeg istraživanja Rojtersa i Ipsosa, Klinton prednjači u odnosu na Trampa na nacionalnom nivou za četiri odsto.

Međutim, rezultati drugog istraživanja koji su juče objavljeni pokazuju da su njihove šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima izjednačene.

Mnogi glasači se nadaju da će večerašnja debata biti relativno civilizovana, poslije višemjesečnih međusobnih napada između Trampa i Klintonove.

U prvoj ključnoj debati nema jasnog favorita, s obzirom na to da i jedan i drugi imaju slabije i jače strane, pa je pitanje šta će od toga prevagnuti u donošenju odluke američkih birača, ocjenjuje AFP.

Večerašnja debata će, pored rekordne gledanosti koja se očekuje, biti istorijska u još jednom smislu - nijedna žena do sada nije učestvovala u predsjedničkim debatama u SAD otkako su 1960. godine počele da se održavaju.

Osim što će učvrstiti odluke birača koji su već opredjeljeni, debate mogu da utiču na one glasače koji su i dalje neodlučni kad je riječ o izboru nasljednika Baraka Obame, a takvih sada ima više nego prije četiri godine, odnosno oni čine devet odsto birača, kako pokazuje istraživanje televizije En-Bi-Si.

Iako Klinton, kandidatkinja demokrata, posjeduje bogato iskustvo u poslovima državnog vrha i duboko poznavanje kad je riječ o važnim pitanjima, nedostaje joj ono što pristalice njenog republikanskog protivkandidata vide kao njegovu autentičnost, pri čemu on posjeduje nevjerovatnu sposobnost da "naelektriše ljude".

S druge strane, neki eksperti smatraju da Tramp, koji je u unutarstranačkim debatama puštao druge kandidate da "jedni druge rastrgnu" ili pribjegavao "niskim udarcima" i samohvaljenju, večeras neće imati čime da popuni prostor kojim će raspolagati kako bi iznio konkretne prijedloge, već se postavlja pitanje hoće li on takve prijedloge uopšte imati.

U seriji od tri predsjedničke debate, druga će biti održana 9. oktobra, a treća 10 dana kasnije.