Beogradska mumija pred posjetiocima u Narodnom muzeju
Beograd je jedan od rijetkih evropskih gradova koji se može pohvaliti ovako rijetkim kulturnim dobrom, kao što je staroegipatska mumija, rekla je Ivana Minić, kustos Narodnog muzeja u Beogradu.
U Starom Egiptu je bio običaj da se mumificiraju važne ličnosti u društvu, da bi se tako sačuvala njihova duša, a duša, kako se tada vjerovalo, ne može da preživi bez tijela.
Tako je i beogradska mumija u stvarnom životu, od 350. do 300. godine p.n.e. bila sveštenik po imenu Nestim, a životni je vijek proveo služeći u hramu boga Mina, staroegipatskog boga plodnosti.
Njegova duša je, prema tamošnjim vjerovanjima, živjela u Egiptu sve do 1.888. godine, kada je Pavle Riđički, advokat iz Mokrina, pošao na put oko svijeta i stigao do čuvenog egipatskog muzeja u Luksoru i tamo kupio mumiju, pojasnila je Minićeva.
Bilo je to vrijeme velikog siromaštva u Egiptu, pa su njegovi stanovnici ilegalno prodavali svoja kulturna dobra, a Riđički je to iskoristio da bi svom narodu poklonio ovaj nesvakidašnji poklon da, kako je tada rekao "gledi i tako se podučava".
Beogradsku mumiju posjetioci će moći tokom oktobra da vide u još samo dva termina.
Izvor: Tanjug