Odbijen set zakona koji predviđa povećanje akciza za naftu
Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda - svi u prvoj komisijskoj fazi na prijedlog Savjeta ministara BiH.
Protiv su glasali Dušanka Majkić /SNSD/, Salko Sokolović /SDA/, Nenad Lalić /SDS/, Damir Bećirović /DF/ i Јasmin Emrić /A-SDA/, a za su bili predsjedavajući Komisije Predrag Kožul /HDZ BiH/, Mirsad Fazlić /SDA/ i Mirsad Isaković /SBB/.
Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Vjekoslav Bevanda obrazložio je pomenute prijedloge zakona i naveo da Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje /UO UIO/ BiH, čiji je predsjednik, i dalje stoji iza utvrđenih principa, prema kojima bi Federaciji BiH u narednoj godini trebalo da pripadne 59 odsto, Republidžc Srpskoj 39 i Distriktu Brčko dva odsto od sredstava dobijenih putem naplate akciza na naftu.
Majkićeva se izjasnila da će glasati protiv predloženih zakona, uz obrazloženje da je riječ o nastavku politike kreiranja indirektnih poreza koja vodi gubljenju kredibiliteta ključnih institucija BiH, odnosno dezavuisanja i UO UIO BiH i Komisije i parlamenta BiH.
Ostali protivnici ovog seta zakona naveli su da bi povećanje cijene goriva "punilo džepove tajkuna i kriminalaca", i da je dobra namjera izgradnja puteva i auto-puteva, ali da ni javnost ni privreda u BiH nisu pripremljeni za donošenje tih zakona.
Članovi Komisije su na današnjoj sjednici u Sarajevu odlučili da izjašnjavanje o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, u drugoj komisijskoj fazi, čiji je predlagač poslanik Damir Arnaut /SBB/ odgode za narednu sjednicu, koja je zakazana za četvrtak, 20 oktobra.
Suština Arnautovog prijedloga jeste ograničavanje otpremnina zaposlenih u institucijama BiH i to na maksimalan iznos od 9.960 KM, odnosno minimalan iznos u visini od 4.980 KM.
Izvor: Srna