Srbija uvodi kodeks etičkog ponašanja na univerzitetima
Svih 18 državnih i privatnih univerziteta dobiće do kraja meseca jedinstvene elemente kodeksa etičkog ponašanja, koji će biti obavezujući i prema kom će morati da kazne svoje zaposlene ili studente ako su plagirali radove, lažirali rezultate istraživanja, neetički se ponašali prema kolegama... Nacionalni savjet za visoko obrazovanje već na prvoj narednoj sjednici trebalo bi da usvoji Osnove kodeksa akademskog integriteta.
Kada ovaj dokument stupi na snagu, svi univerziteti moraće da ga poštuju, najavljuje za "Novosti" prof. dr Dejan Popović, predsjednik Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje. Za osnov ovog kodeksa poslužili su slični dokumenti Univerziteta u Beogradu, oksfordskog i drugih uglednih svjetskih univerziteta.
- Kodeks definiše ponašanja koja predstavljaju kršenje etičkog ponašanja, kao i procedura kako postupati prema krivcima, pripadnicima akademske zajednice - objašnjava prof. Popović za "Novosti". - Kršenja se odnose na plagijate, zloupotrebe, krivotvorenja rezultata empirijskih istraživanja, neetičko ponašanje prema kolegama, nastavnika prema studentima i obrnuto.
Prof. Popović objašnjava da je ovog mjeseca stupio na snagu i Pravilnik o minimalnim uslovima za izbor u zvanja nastavnika, koji takođe sada moraju da poštuju svi univerziteti, kako državni tako i privatni. Ovi strateški dokumenti, naglašava, treba da doprinesu povećanju kvaliteta visokog obrazovanja. Treća strateška stvar koja treba da doprinese kvalitetnijem visokom obrazovanju, najavljuje naš sagovornik, biće usvajanje novih standarda za akreditaciju.
Upravo pitanja akreditacije pojedinih fakulteta i univerziteta u rukama su Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje. Kada Komisija za akreditaciju (KAPK) odbije da izda akreditaciju, ustanova može da se žali Nacionalnom savjetu za visoko obrazovanje.
Nacionalni savjet će na narednoj sjednici odlučivati i o 21 predmetu sa žalbama na odluke KAPK, koje je uputio Univerzitet u Novom Pazaru Muamera Zukorlića. Zukorlić, ujedno i predsjednik skupštinskog Odbora za obrazovanje, najavio je nedavno da će njegov univerzitet dobiti akreditaciju.
- Mišljenja sam da nijedna involvirana strana ne bi trebalo da govori o ishodu akreditacionog procesa, prije nego što se on okonča. Zato bih se uzdržao od davanja komentara povodom sadržine izjave predsjednika skupštinskog Odbora za obrazovanje - kaže Popović.
On objašnjava da je od 21 predmeta, osam stiglo u ponovljenom žalbenom postupku na odluku prethodnog saziva Nacionalnog savjeta. Naime, KAPK nije akreditovao te studijske programe novopazarskog univerziteta, pa su se prije 3-4 godine žalili Savjetu, ali su i tu odbijeni. Usput je Savjet, kako objašnjava prof. Popović, napravio niz proceduralnih grešaka, zbog čega je Zukorlićev univerzitet podnio tužbe Upravnom sudu. Tužbe su zbog takvih propusta usvojene, a predmet ponovo vraćen Nacionalnom savjetu da se izjasni. Osim tih osam, tu je još i 13 novih predmeta, tj. žalbi jer su odbijeni u posljednjem ciklusu akreditacije.
-Ovo su činjenice, a ne bih dalje komentarisao kako će Savjet da odluči. To zavisi od toga kako će članovi, najugledniji pripadnici akademske zajednice, da glasaju - naglašava on.
Popović dodaje da je slučaj Univerziteta u Novom Pazaru komplikovan i da bi Ministarstvo prosvete trebalo da prouči kako je moguće da neko do današnjeg dana radi sa privremenom dozvolom izdatom 2003, a da nije pronađeno rješenje da se studijski programi (osim dva) akredituju.
- Nacionalna matura
Predstavnici Nacionalnog savjeta učestvuju u izradi koncepta nacionalne mature. Ona treba da zamijeni prijemne ispite i omogući da nakon jedinstvenog testiranja kandidati mogu da konkurišu na više fakulteta istovremeno. - Srbija i BiH su jedine zemlje u Evropi koje nemaju državnu maturu. Ne očekujem otpore na univerzitetima - smatra prof. Popović.
Izvor: Večernje novosti