Koliko pesticida pojedemo u voću i povrću? (VIDEO)
Nije mnogo bolje ni na našem tržištu, pa su sa polica nedavno povučene nektarine, jabuke i narandže koje se nisu smjele naći u prodaji. Agencija za bezbjednost hrane BiH upravo je završila veliki monitoring voća i povrća na prisustvo pesticida.
Kupovati na pijaci već odavno nije garancija da je riječ o proizvodima koji nisu vidjeli pesticide. Mirsad Drljačić kaže da je nekada mogao vjerovati da su jabuke na tezgi domaće, a sada većina nosi oznaku neke od zemalja uvoza.
- Pijaca je katastrofa. (Zašto?) Zato što su umrli stari djedovi, nema sjemena i sad sijemo hranu koja je hibrid i to je katastrofa. - kaže Drljačić.
Trgovci, međutim vjeruju, da su baš proizvodi sa njihove tezge sigurni i provjerenog porijekla. Neven Baljak već devet godina prodaje na tržnici i svakoj namirnici zna porijeklo.
- Već godinama uzimam od istih ljudi. Donose robu iz Dalmacije, od svojih rođaka, moj badem, lješnik sa plantaže od ljudi koje poznajem, tako da sam siguran 100 odsto - kaže Baljak.
Malo ovo znači, ako roba nije kontrolisana prije nego što je završila na tezgi. Agencija za bezbjednost hrane BiH upravo je završila veliki monitoring voća i povrća na prisustvo pesticida. Stručnjaci laboratorije u Bečeju, koja slovi za najopremljeniju u Srbiji i međunarodno referentnu, ispitali su 139 uzoraka na prisustvo 181 aktivne materije. Loši rezultati u pet slučajeva doveli su do povlačenja sa tržišta nekoliko vrsta voća.
- Od pet proizvoda koji su bili pozitivni, radilo se u dva slučaja o nektarinama, oba iz uvoza, dva puta narandže, isto iz uvoza, te jedan slučaj jabuka iz domaće proizvodnje - kaže DŽemal Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH.
I ne samo to, ostaci pesticida pronađeni su u otprilike svakom trećem uzorku.
- Imali smo zabilježeno prisustvo pesticida u 45 uzoraka, ali u nivou koji je ispod maksimalno dozvoljene količine, što nam indicira da je riječ o dobroj poljoprivrednoj praksi - kaže Hajrić.
U idealnim uslovima, kažu stručnjaci, voće i povrće ne bi trebalo da sadrže ostatke pesticida. U praksi, međutim, to je teško postići, posebno jer savremena poljoprivredna proizvodnja nije moguća bez primjene sredstava za zaštitu bilja. U Poljoprivrednom institutu Republike Srpske kažu da postoje liste namirnica u kojima se pesticidi očekuju.
Tatjana Cvijanović, iz Poljoprivrednog instituta RS, kaže da najčešeće pronalaze ostatke u voću i povrću koje je kvarljivije.
- To su zelena salata, grožđe, nektarine. To su uzorci gdje poljoprivredni prozivođači da bi zaštitili i održali plodove što duže svježim, moraju da primijene neke pesticide - kaže Cvijanovićeva.
Problem je što savremena tehnologija hrane podrazumijeva i pesticide i aditive, a oni se uglavnom ne izlučuju iz organizma, već se u njemu talože.
- Tako štetne materije dovode do promjena u genetskom materijalu, pojave karcinoma i utiču na reprodukciju - kaže nutricionista Inga Marković.
Ako je riječ o lisnatom povrću, najveća količina pesticida zadržava se u spoljašnjim listovima. Kod plodova sa peteljkom, rizičan je dio oko peteljke, odnosno srce. Stručnjaci kažu - savjeti o potapanju namirnica u rastvor vode i sirćeta ili sode bikarbone ne mogu se uvijek smatrati rješenjem, jer ni svi pesticidi nisu isti.
U Agenciji za bezbjednost hrane tvrde – mali broj neurednih uzoraka dokaz je da se tržište BiH može smatrati sigurnim. S druge strane, kada se dokaže da proizvod nije prikladan za upotrebu, on ubrzo biva povučen sa tržišta, pa tako namirnica koja nije u skladu sa zakonskim pravilima, sa polica se uklanja u roku jednog do dva dana. Problem je što brojni stručnjaci upozoravaju da zaključak o sigurnom tržištu najčećše baziramo na premalom broju uzoraka.