Hrvatima sve teže: Najgori smo u EU
Rad nedeljom porastao je za 30 odsto, a tek 25 odsto radnika smatra da se njihovo radno vrijeme uklapa sa porodičnim i drugim obvezama.
To su pokazala istraživanje je koje je ovih dana na konferenciji "Ravnoteža poslovnog i privatnog života 4.0 - izazovi u vremenu digitalizacije" predstavljeno u Briselu.
Evropa se danas nalazi pred izazovima koji će u velikoj mejri uticati na njenu budućnost, među kojima su svakako i demografski, na šta utiču nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uslovi, pogotovo u trgovačkom sektoru, piše Večernji list.
Stoga je u EU pokrenuta nova rezolucija o slobodnoj nedjelji, koju je potpisala i zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir, a tako je ponovno aktualizovala taj problem u Hrvatskoj sa sindikatima, poslodavcima i nadležnim komorama.
Petir objašnjava kako je digitalizacija radnog prostora i života učinila radnike stalno dostupnim.
Tako čak i rad koji je do sada bio rezervisan za radno vrijeme u novim okolnostima prelazi u rad u slobodno vrijeme pa je nevidljiva jasna granica između onoga što je vezano uz posao i privatnih i porodičnih obaveza.
Uz to u Hrvatskoj dolazi i do porasta noćnog rada, a iako se često naglašava kako radnik ne smije da radi više od propisane satnice, kao i kako treba da bude više plaćen ako radi nedjeljom i praznicima - praksa to demantuje.
Zaposleni u uslužnom sektoru u Hrvatskoj, od kojih su većina žene, rade i po tri nedjelje bez prekida i bez ijedne slobodne nedjelje, iako brojna istraživanja potvrđuju kako rad nedjeljom negativno utiče na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje.
Prema Eurostatovoj statistici iz 2015. godine, u Hrvatskoj 35 odsto ljudi radi nedjeljom, što je najviše u Evropi.
Gotovo svake nedjelje radi 8,3 odsto hrvatskih radnika, 28,3 odsto ponekad, što Hrvate stavlja i na prvo mjesto u EU po radu nedjeljom, tvrdi Marijana Petir.
Izvor: Večernji list