Crkvena zvona - gromki zvuk vijekova (VIDEO)
Inspiracija su umjetnicima i književnicima i svjedoče vremenu.
Vijekovima se njihov zvuk rasprostire kao jedan od najznačajnijih hrišćanskih simbola.Tako je i u Hercegovini.
Ipođakon Milorad Perišić iz Hercegovačke Gračanice govori da je u knjigama našao kako se zvoni, ali ne i koliko. Pouku je dobio od starca duhovnika.
"Rekao je da zvonimo dužine tri Očenaša i samim tim rekao da, osim što zvonimo i molimo se, samim tim sve mjere su vezane za molitve, pa i za zvonjenje", kaže ipođakon Milorad Perišić iz Hercegovačke Gračanice.
Istorijski podaci kazuju da su bogoslužbenu uzvišenost dobila u vrijeme cara Mihaila, kada je 12 zvona postavljeno na hram Svete Sofije u Carigradu. Na srspkim hramovima su od zlatne vladavine Nemanjića.
Osvajači su ih harali i pljačkali, topili i prerađivali u topove. Sa vjernim narodom prema psalamskih stihovima, opstala su mijenjajući starozavjetnu trubu.
"Tako se kaže u otkrivenju, kada se zatrube trube anđela, upravo odatle to su glasovi anđela i glasovi svetih koji podsjećaju hrišćane da se nešto značajno dešava u njihovom hramu i mjestu", podsjeća protojerej-stavrofor Nenad Tupeša, profesor liturgike Pravoslavnog-bogoslovskog fakulteta "Sveti Vasilije Ostroški" u Foči.
Najveća zvona nalaze se u Rusiji, teška više od 150 hiljada kilograma. Gromko odjekuju i u književnosti, rukopisima nastalih iz pera nadahnutih Ernesta Hemnigveja, Viktora Igoa, Alekse Šantića i Ive Andrića.