Nova trasa auto-puta ugrožava opstanak srpskih povratnika u Mostar
Pandurevićeva je istakla da nova dionica, koju je utvrdila Vlada Federacije BiH /FBiH/, prolazi kroz naselja i preko obradivog zemljišta, znatnim dijelom u posjedu srpskih povratnika.
Prema njenim riječima, 1.078 stanovnika isključivo srpske i bošnjačke nacionalnosti, čija su imanja i egzistencija ovim ugroženi, potpisali su peticiju zbog izmjene trase dionice Mostar jug–Buna.
"Dolazi li su nam predstavnici Srba iz Mostara koji kažu da su egzistencijalno ugroženi izmjenom trasom i da dolazi u pitanje njihov održiv povratak, da su prisiljeni da u tom slučaju napuste Mostar", rekla je Pandurevićeva.
Ona je izrazila bojazan da se promjenom trase auto-puta u ionako rovitoj situaciji u Mostaru prave i neke druge tenzije.
U okviru tačke poslanici pitaju, Savjet ministara odgovara na sjednici Predstavničkog doma u srijedu, 18. januara, Pandurevićeva je zatražila od ministra komunikacija i transporta BiH Ismira Јuska odgovor na pitanje da li su on i ovo ministarstvo upoznati da je došlo do promjene trase na koridoru Pet-ce u području Mostara u odnosu na projekat iz 2012. godine.
Pandurevićeva je precizirala da nova trasa na dionici Mostar jug-Buna prolazi kroz naselja, zahvata međunarodni aerodrom Mostar, dok je stara prolazila obroncima istočno od naselja Opine pa do Rotimlje.
"Koji su razlozi za promjenu trase, posebno jer se umjesto neobradivog zemljišta oduzima obradivo i da li se vodilo računa o tome da je novom trasom urgožena egzistencija ljudi koji na tom području žive od poljoprivrede", pita Pandurevićeva.
Јusko je rekao da su u Ministarstvu upoznati o ovom problemu, ali da je izgradnja te dionice u nadležnosti Јavnog preduzeća "Auto-ceste Federacije BiH /FBiH/".
"Poznato je da je federalna Vlada na sjednici 24. juna 2016. godine na prijedlog federalnog Ministarstva prostornog uređenja utvrdila amandmane na predmet prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH na koridoru Pet-ce, a u vezi sa inicijativom ovog preduzeća za optimiziranje ukupne trase koridora, što je izazvalo negodovanje lokalnog stanovništva i reakcije brojnih udruženja građana sa područja južne i jugoistočne zone grada Mostara", dodao je Јusko.
Ističući da je potrebno sagledati sve zakonom predviđene aspekte uticaja auto-puta na život lokalnog stanovništva kao i na zaštitu prirodnog, istorijskog i kulturnog nasljeđa Јusko se saglasio sa Pandurevićevom i onima koji su potpisali peticiju da nije u interesu da se javna dobra brišu sa ovih karata.
"Potrebno je naći najbolje moguće rješenje za preduzeće `Auto-ceste`, BiH i ljude koji su potpisali peticiju", zaključio je Јusko.
Nova trasa ima direktan uticaj na 678 objekata i u potpunosti prelazi preko privatne zemlje koja je pod voćnjacima, vinogradima, zasadima ljekovitog bilja i za nekoliko je kilometara duža od prethodne, a time i skuplja.
Prema podacima Zavoda za prostorno planiranje i uređenje grada Mostara, nova dionica prolazila bi preko 3.500 metara kvadratnih poljoprivrednog zemljišta, čija bi eksproprijacija koštala stotine miliona maraka, dok na prethodnoj trasi tih troškova uopšte nema.
Izvor: SRNA