Večernji: Hrvati se u Sarajevu osjećaju kao građani drugog reda
Predsjednik lokalnog HDZ-a i nesuđeni odbornik Dražen Trlin objasnio je kako je došlo do toga.
"Ušli smo u Savjet s nešto više od 3% glasova, što je bilo dovoljno da pređemo prag, a onda je došlo do novog prebrojavanja, pa smo pali na 2,7%, pri tome su stigli glasovi iz dijaspore koji su nas malo podigli, ali ipak smo na kraju za 7 glasova ispali iz Svjeta, objasnio je Trlin. Rekao je kako je to sjajan rezultat s obzirom na dosadašnju prolaznost hrvatskih stranaka u Sarajevu. Ipak ostaje žal za mjestom u Savjetu, ali je s više od 700 glasova HDZ BiH pokazao snagu u Novom Sarajevu. Objašnjava kako je najveći problem za HDZ BiH što stranke koje gravitiraju ljevici, tzv. građanske stranke, poput SDP-a i DF-a, postavljaju na liste “svoje Hrvate“ koji ne zastupaju hrvatske interese. Slično je, kaže, i u Gradskom savjetu, a takva je praksa na poziciju gradonačelnika dovela i Ivu Komšića. U Gradskom savjetu novi predsjedavajući je Igor Gavrić iz Stranke za bolju budućnost, a donedavno je gradonačelnik Sarajeva bio Ivo Komšić koji je na poziciju došao na neobičan način, isključivo zbog nacionalnosti, ali, kako tvrde Hrvati Sarajeva, za njih nije napravio ništa. Trlin nam je rekao kako u razgovoru s ljudima osjeća strah i nelagodu kada se spomene HDZ te da Hrvati Sarajeva intimno podržavaju stranku, ali se boje kako bi zbog javne podrške mogli imati posljedice.
Najčešće je to strah od gubitka posla. Hvali sarajevsko katoličko sveštenstvo i njihov odnos prema Hrvatima koji žive u Sarajevu.
Katoličko sveštenstvo građanima stvarno izlazi ususret. Reći ću i iz ličnog iskustva. Imam dvoje male djece i da nije sveštenika i prostora koje oni ustupaju da se organiziraju druženja i priredbe, moja djeca, nažalost, ne bi znala što je Božić, ko je sv. Nikola, ne bi znala za mnogo toga, rekao je Dražen Trlin, predsjednik sarajevskog ogranka HDZ-a BiH. Iako neke službene statistike, prema dostupnim podacima, pokazuju kako je Hrvata sada u Sarajevu otprilike 16%, Trlin tvrdi kako je realnost jedva 12%. - Teško je naći posao, politička klima je nezdrava, ljudi se osjećaju kao građani drugog reda te zbog tih i još mnogih drugih razloga odlaze. Imaju hrvatske pasoše i mogu ići bilo gdje u zemlje Evropske unije. Najviše ih se posljednjih godina odselilo u Njemačku i Hrvatsku. Čekamo da završe blagoslovi kuća jer, iako nisu svi Hrvati ujedno i katolici, to su nam najmjerodavnije statistike za mjerenje njihovog broja u Sarajevu, rekao je. Uprkos inicijativi i okruglim stolovima da se hrvatska preduzeća koja imaju podružnice u Sarajevu aktiviraju u zapošljavanju Hrvata, Trlin kaže kako ni tu nije došlo do nekog značajnijeg napretka. Uz pokroviteljstvo ambasadora RH u BiH Ivana Del Vekija, sarajevski HDZ pokrenuo je akciju da se firme iz RH, poput Konzuma, Franka, Kraša ili Badela, obavežu u svojim pogonima zaposliti 20-25% Hrvata. To, prema Trlinovim riječima, firmama ne bi bio problem, a ekonomski opstanak Hrvata u Sarajevu bio bi riješen.
Izvor: Večernji