Hrvatska i Albanija zbog Kosova poslale zajedničko pismo u NATO
Kako navode, pismom je izražena podrška dobrosusjedskim odnosima, regionalnoj saradnji i uključivosti.
Ipak, izražena je i zabrinutost zbog posljednjih događanji koja mogu uticati na sigurnost Kosova, ali i sigurnost u širem kontekstu, potvrdilo je hrvatsko Ministarstvo odbrane.
Osim toga, oni ističu da je "pismo potpisano i upućeno u kontekstu zajedničkog interesa Albanije i Hrvatske kao članica NATO-a za održavanjem stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Evrope s posebnim naglaskom na održavanje sigurnosti Kosova".
U pismu je iskazana snažna predanost i interes dvije države članica Alijanse da NATO zadrži pažnju na održavanju sigurnosti Kosova kao i razmatranje konkretnih koraka kako ojačati napore Alijanse u izgradnji kosovskih institucionalnih kapaciteta, navode iz ministarstva.
Ministri su napisali Stoltenbergu i da Hrvatska i Albanija podržavaju transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga - koje su lako naoružane - u prave vojne snage.
"Indeks" navodi da su "odnosi između Srbije i njene nekadašnje pokrajine Kosova doživjeli novo zahlađenje nakon što je Beograd poslao voz s natpisima 'Kosovo je Srbija' na granicu s Kosovom, a kosovska policija nije dopustila ulazak voza na kosovsku teritoriju".
Srpski predsjednik optužio je vlasti u Prištini da žele početi novi rat, dok je njegov kosovski kolega rekao da Srbija želi da anektira sjeverni dio Kosova na način kako je to učinila Rusija s ukrajinskim poluostrvom Krim, ističe zagrebački portal.
"Indeks" na kraju teksta navodi da je "Srbija izgubila kontrolu nad Kosovom 1999. pošto ju je NATO bombardovao kako bi zaustavio etničko čišćenje koje su sprovodile srpske snage u borbi protiv pobune kosovskih Albanaca", i da NATO još ima oko 4.500 vojnika na Kosovu "koji održavaju krhki mir".
Takođe, oni pišu da je je Kosovo uz podršku SAD i država zapadne Evrope 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, da Albanci čine oko 90 posto od 1,8 miliona stanovnika Kosova, kao i da na sjeveru Kosova živi srpska manjina od oko 50.000 ljudi ljudi koji ne priznaju Prištinu kao svoj glavni grad.
Izvor: B92