Četiri godine mandata premijerke Željke Cvijanović- šta pokazuju ekonomski parametri?
Budžetska stabilnost i redovna isplata obaveza najbolje govore o rezultatima izvršne vlasti u prethodne četiri godine, poruke su s Trga Republike. Koliko god neko pokušavao da ospori ovaj četvorogodišnji rezultat smatraju da bi ga ekonomski pokazatelji demantovali.
- Republika Srpska u posljednjih devet kvartala počevši od 4. kvartala u 2014. (nakon poplava) ima stalno pozitivnu stopu rasta, što nije bila praksa ranije - kaže Darko Milunović, savjetnik predsjednice Vlade Republike Srpske.
Opštu ocjenu rada Vlade Željke Cvijanović teško je dati, smatraju ekonomisti, jer su godine iza nas bile teške na globalnom nivou. Ocjenjuju da ih je Republika Srpska, ipak prebrodila.
- Period od 2012. do 2016. bio je izazovan period. Uspjeli smo "preživjeti". Ono o čemu se stiče utisak je da sad pomalo gubimo dah. Otuda je i interes domaćih vlasti da se uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, da se napravi određeni bajpas, kako bi se došlo do daha - kaže ekonomista Goran Radivojac.
Ekonomista Predrag Duduković je, navodeći pozitivne učinke Vlade Srpske za ove četiri godine, istakao da su ubrzane administrativne procedure kada je riječ o registraciji preduzeća, da je uveden neoporezivi dio plate, da je ukinut porez na dividendu.
Ovo je, kažu ekonomisti, jedan korak naprijed u rasterećenju privrede, ali smatraju da to nije dovoljno.
- Trebalo bi da Vlada zastupa stanovište da smanjenje poreskih dadžbina dovodi do povećanja prihoda i budžeta. Možda ne kratkoročno, ali dugoročno svakako - smatra Dudaković.
- Opredjeljenje Vlade je da se ide na rasterećenje, da se ide na smanjenje doprinosa - kaže Milunović.
Poređenja radi, BDP koji je od 2013. rastao, u 2012. imao je negativnu stopu. Bruto domaći proizvod čine trgovina, javna uprava, obavezno socijalno osiguranje, prerađivačka industrija i poljoprivreda.
- Svaki rast ispod pet odsto je normalan, prirodan rast, a iznad tog procenta je nešto što treba pozdraviti. U svijetu nema mnogo takvih primjera, izuzev Kine koja duže ima rast veći od pet odsto - naveo je Radivojac.
I u Vladi su saglasni da struktura BDP-a nije zadovoljavajuća. Podsjećaju na predviđanja da se u BDP-u iz godine u godinu povećava udio prerađivačke industrije, što je od velikog značaja. A značajan je i rast industrijske proizvodnje u prošloj godini. Više od osam odsto.
- Treba pozdraviti rast industrije, naročito prerađivačke, ali se stiče utisak da je riječ o nekoj ad hoc aktivnosti, a ne strategiji - navodi Radivojac.
Povećanjem industrijske proizvodnje povećana je i zaposlenost. Rekord iz 2008. kada je broj radnika dostigao skoro 260.000, kažu u Vladi, mogao bi biti oboren već ove godine. Zaposlenost je rasla pa je razlika od 2013. do 2016. značajna.
- Broj zaposlenih je za 20.000 veći i ono što je dobro je da se broj zaposlenih u industriji povećava - ističe Milunović.
Kada se uzmu sve plate zaposlenih prosjek u prošloj godini bio je 835 KM. To je u odnosu na onu od prije četiri godine više za 27 KM.
- To je dobro, ali to su plate u administraciji koje su mnogo veće nego u realnom sektoru - ističe Dudaković.
Milunović navodi da treba uzeti u obzir i to da su mnogi radnici u realnom sektoru prijavljeni na "minimalac", ali ističe da će se odlučno krenuti u provjeru.
Tada se može očekivati da će biti veće i penzije, koje su povećane od 2013. Ono što svakako nije dobar rezultat jeste broj penzionera. Samo u decembru u odnosu na novembar prošle godine veći je za 841 korisnika PIO-a, a u odnosu na decembar 2015. skoro 5,5 hiljada. Kako popraviti odnos broja zaposlenih i penzionera? Povećanje proizvodnje, pa tako i izvoza jedan je od načina. Izvoz je statistička stavka sa kojom se premijerka Željka Cvijanović i Vlada Srpske mogu pohvaliti.
- To je ono što je najbolje i što je učinjeno dobro - kaže Dudaković.
- Ono što bi mi sad mogli da uradimo je da korigujemo strukturu robe koju izvozimo, ali to zavisi od infrastrukture - dodaje Radivojac.
Iz Vlade procjenjuju da će rezultati u narednom periodu biti još bolji. Ono što mnogi smatraju tegom oko vrata jeste ukupni dug Republike Srpske. Na kraju prošle godine iznosio je 5,4 milijarde KM. Standard preko kojeg ne bi trebalo da se zadužuje je 60 odsto od BDP-a. Srpska je na 57 procenata i uredno vraća svoje obaveze, kažu u Vladi. Mišljenje ekonomista da je dug pod kontrolom, ali na granici preko koje se ne smije ići.