Plasman poljoprivrednih proizvoda sve više uslovljen posjedovanjem sertifikata (VIDEO)
Međutim, za sada samo manji broj poljoprivrednika je sertifikovao proizvodnju. Zašto je to tako i kako unaprijediti proces sertifikacije u okviru sistema "Global Gap" raspravljalo se na sastanku povrtara u Područnoj jedinici resora za pružanje stručnih usluga u Gradišci.
Proizvođač povrća Vlado Cvijić iz Kočićeva među prvima je u Lijevče polju sertifikovao proizvodnju. To je bio jedan od uslova da paprika iz Kočićeva svoje mjesto nađe na policama supermarketa u Austriji.
"Na domaćem tržištu certifikat mi uglavnom traže maketi i hipermarketi i traže taj standard prije što proizvod dođe na njihove rafe. Što se tiče Evrope, vi bez standarda kvaliteta ne možete više plairati svoj proizvod", istakao je proizvođač povrća iz Kočićeva Vlado Cvijić.
Sertifikacija proizvodnje podrazumijeva kontrolu i dokumentovanje svih faza proizvodnog ciklusa.
"A ti standardi, odnosno sam certifikat 'Global Gapa' govori i o zdravstvenoj bezbjednosti proizvoda i podrazumjeva niz prethodnih postupaka i radnji koje proizvođači treba da uvedu od samog početka sjetve, zaštite, đubrenja, berbe i pakovanja", rekao je šef Područne jedinice resora za pružanje stručnih usluga Gradiška Dragan Malinović.
Proces sertifikacije predstavlja dodatni trošak za proizvođače. Individualno uvođenje sistema "Global Gapa" u prosjeku košta oko 2000 maraka i svake sezone se mora obnavljati. Kolektivna sertifikacija troškove znatno smanjuje.
"Mi smo danas izračunali da za grupu od 30 proizvođača cijena za certifikaciju iznosi negdje oko 7000 maraka i to se onda dijeli na 30 proizvođača i to je daleko, daleko niža cijena u odnosu na idividualnu", izjavio je Mile Gluvačević iz RDŽ Argoneta Banjaluka.
U prošloj godini u Bosni i Hercegovini sertifikat Global Gap posjedovalo je 540 proizvođača voća i povrća.