Šta Tursku čeka poslije referenduma? (VIDEO)
Dok Erdogan poručuje da je bio primoran da se na ovaj način suprotstavi moćnim svjetskim nacijama, opozicija traži poništavanje referenduma. Da je bilo nepravilnosti poručeno je i iz OEBS-a.
Odgovor na pitanje šta donosi novi ustav u Turskoj u najkraćem, mogao bi da glasi- veća ovlašćenja predsjednika. Ipak iako sastavljen od 18 članova ima niz izmjena i novina. Predsjedniku je data mogućnost da postavlja istaknute zvaničnike, uključujući i ministre i jednog ili više potpredsjednika. Najzanimljivije je to što se ukida funkcija premijera.
"Predsjednik je dobio podršku nešto više od 50 procenata. On mora da pobijedi i na predsjedničkim izborima i bojim se da će to da poveća represiju", rekao je analitičar Geret DŽenkins.
Novi ustav predviđa da predsjednik ne može da ima ispod 40 godina, može da bude biran na dva mandata po pet godina i dozvoljeno je da bude član političke partije, kao i da vlada dekretima. Predsjednički i parlamentarni izbori biće istog dana.Sljedeći bi trebalo da budu održani 2019, što znači da bi sadašnji predsjednik Tajip Erdogan, na vlasti mogao da ostane do kraja 2029. godine.
Promjene i u turskom pravosuđu. Predsjednik zajedno sa parlamentom može da bira četiri člana Vrhovnog odbora sudija i tužilaca. To je pravosudno tijelo koje imenuje i smjenjuje kadrove u sudstvu. Vojni sudovi biće zabranjeni. U slučaju kako je navedeno “ustanka protiv domovine” predviđeno je uvođenje vanrednog stanja.
Izmjene ustava nisu dobile podršku u najvećim turskim gradovima-Istanbulu, Ankari i Izmiru. Većina je glasala ZA u dijaspori gdje žive turski državljani – u BiH, Makedoniji, Albaniji, Njemakoj. Mnogi politički analitičari smatraju da će referendum biti ulje na vatru i onako podjeljenom turskom društvu.
"Kriza društva će biti zaoštrena jer se uvodi jedan sistem koji, s obzirom na, nažalost, nizak nivo demokratske kulture u Turskoj, ne može imati efekte kakve ima u SAD ili u Francuskoj za vrijeme De Gola, nego će imati efekat autoritarnosti, dakle, vlasti jednog čovjeka i to za Tursku sa stajališta demokratije, po mom mišljenju, nije dobro" smatra analitičar Žarko Puhovski.
Dok su analitičari mišljenja da će rezultati referenduma destabilizovati Tursku, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ne dijeli to mišljenje.
"To će stabilizirati procese u Turskoj i učiniti je još snažnijim stabilizirajućim faktorom,to jedno snažno liderstvo" izjavio je Izetbegović.
"Da li sada možemo da govorimo o stvarnoj demokratiji kada su i posljednje kočnice da budu kontrolisane vlasti ukinute", istakao je analitičar iz Sarajeva Ešref Kenan Rašidagić
Zvaničnici iz Evrope i svijeta smatraju da Turska treba da dobro razmisli o narednim koracima. Neki ocjenjuju da se ovim referendumom Turska odlučila protiv EU, odnosno da se sve više udaljava od pravne države i demokratije.