Ostatak svijeta oprezan prema referendumu u Turskoj - prve čestitke iz FBiH (VIDEO)
Analitičari navode da će Turska da se vrati svojim neoosmanskim ambicijama,ali i da Erdogan ima veliku podršku među muslimanima na Balkanu. S druge strane, Turska zavisi od Rusije i veliko je pitanje, ko na Balkanu ima razloga da se raduje jačanju njihove uloge?
Redžep Tajip Erdgoan uskoro će postati jedan od lidera sa najvećim ovlašćenjima u modernom svijetu. Dok su sekularni muslimani u turskim gradovima to dočekali lupajući u šerpe i lonce, u Sarajevu baklje, radost i turske zastave. Nakon narušavanja odnosa sa SAD I EU, turski, skoro pa sultan, više nema razloga za zadršku neootomanskih ambicija, a Bošnjaci se nadaju i jačanju svog položaja.
"Sada možemo očekivati nastavak onoga što se naziva neoosmanskom ili neootomanskom strategijom Ankare koja ima svoja tri glavna vektora - kavkaski ka centralnoj Aziji, drugi ka islamskom svijetu i treći prema Balkanu putem takozvane zelene transverzale - od Istanbula na jugoistoku do Cazina na sjeverozapadu", rekao je politički analitičar Srđa Trifković.
Erdoganov strateg, Ahmet Davotoglu, u Sarajevu je otvoreno rekao da Turska ima obavezu I dužnost prema onima koji nastavljaju osmanlijsku tradiciju. Sarajevo i Ankara, medjutim, osmanlijsku tradiciju zaokruživaće tek u kulturološkom smislu, kažu analitičari. Putinova zaštita Erdgoana ima svoju cijenu i kada je riječ o Balkanu, sfere uticaja biće podijeljenje izmedju te dvije sile.
"Imaće podršku neka umjerenija struja koja je za zajednički život, nikako ove koje žele dominaciju, jer Anakara će imati svoje ciljeve, ali koje neće smjeti suprotostavljati ruskim", istakao je politički analitičar Dragomir Anđelković.
Turska je najverovatnije zatvorila vrata kada je riječ o evrointegracijama, medjutim ostaje otvoreno pitanje NATO-a, te migranata čiji protok kontrolišu turci, pa bi upravo Beograd, kako kažu analitičari, mogao da iskoristi priliku I postane spona u odnosima Ankare i Brisela.